lokacija: Grad Sisak smješten je na ušćima rijeke Kupe u Savu te rijeke Odre u Kupu. Doživjevši veliku industrijalizaciju i rast broja stanovnika u SFRJ, postao je jedno od najjačih industrijskih središta u bivšoj državi. Danas, s gašenjem najvećih industrijskih postrojenja i ogromnim postotkom nezaposlenih, predstavlja jedan od najočitijih primjera kolapsa industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Prema popisu stanovnika iz 1991. Sisak je imao 45.792 stanovnika, od čega 10.829 odnosno čak 23,64 posto Srba, dok prema popisu iz 2011. na području grada Siska živi 69.281 od čega samo 5897 ili 7,46 posto Srba. Iako administrativno područje Grada Siska više ne obuhvaća isto područje koje je obuhvaćalo 1991., te je teško raditi preciznu komparativnu analizu, potpuno je jasno da je pad broja Srba na ovom području drastičan.

vrijeme: 1991. — 1995.

opis zločina: U jesen 1991. Sisak se nalazio na gotovo prvoj ratnoj liniji. U grad je došao velik broj Hrvata iz Petrinje i okolice, manji dio Srba je otišao, a položaj onih koji su ostali bio je posebno težak. Nekoliko različitih grupa naoružanih osoba, pripadnika hrvatskih vojnih jedinica i jedinica MUP-a, zastrašivali su, zlostavljali, mučili i ubijali sisačke Srbe. Pretražuju im se stanovi u potrazi za oružjem, primaju prijeteće pozive telefonom, odvođeni su iz svojih kuća i sa svojih poslova, a mnogi od njih su nakon tih odvođenja pronađeni mrtvi ili se još uvijek vode kao nestali. Likvidacije Srba u Sisku često su bile praćene prethodnim mučenjem žrtava. Premlaćivanja, lomljenja ruku i nogu, ubodi nožem, pa čak i odrubljivanje glave, sve je to potvrđeno u nalazima Odjela za patologiju Opće bolnice u Sisku. Po nalogu tadašnjeg Okružnog suda u Sisku obavljena je obdukcija ili vanjski pregled 64 tijela ubijenih, a upravo ti nalazi svjedoče o brutalnosti zločina koji su se događali. Zatvaranja, mučenja i ubojstva Srba događala su se na lokacijama: Barutana, ORA i Jodno. Za velik broj navedenih zločina odgovorne su dvije zloglasne jedinice koje su u vrijeme rata djelovale u Sisku, Vukovi i Handžar divizija. Djelovanje ovih jedinica do danas nije do kraja razjašnjeno, ali je poznato da je na čelu Handžar divizije bio Ekrem Mandal, inače porijeklom iz Novog Pazara, rudar zaposlen u rudniku u Labinu, a jedinica je bila sastavljena većinom od Muslimana i imala je oko 80 pripadnika. Vukovi su bili manja jedinica s 20 — 30 pripadnika. Obje jedinice su bile u sastavu rezervih snaga MUP-a RH.

žrtve: Poimenični popis, pa čak ni broj svih žrtava koje su ubijene ili su pretrpile neki od oblika zlostavljanja na sisačkom prodručju za vrijeme ratnih događanja, nije do kraja utvrđen i oko toga se još vode velike rasprave. Procjene su se kretale od nekoliko desetaka pa sve do više od 600 ubijenih. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jest da je na različite načine na sisačkom području ubijeno nekoliko desetaka Srba. Navodimo ovdje dva popisa žrtava, jedan iz optužnice protiv Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka, i drugi, puno opširniji popis koji je sačinila i objavila uduga Forum za ljudska prava iz Siska.

popis žrtava iz optužnice protiv vladimira milankovića i drage bošnjaka

ubijeni/nestali:

  1. Vlado Božić
  2. Zoran Vranešević
  3. Branko Oljača
  4. Željko Vila
  5. Evica Vila
  6. Marko Vila
  7. Dušan Vila
  8. Mlađo Vila
  9. Nikola Trivkanović
  10. Zoran Trivkanović
  11. Berislav Trivkanović
  12. Jovan Crnobrnja
  13. Rade Španović
  14. Stevo Ratković
  15. Ljubica Solar
  16. Milan Cvetojević
  17. Petar Pajagić
  18. Vojislav Trbulin
  19. Stanko Martinović
  20. Stevo Borojević
  21. Miloš Čalić
  22. Vaso Jelić
  23. Nikola Drobnjak
  24. Miloš Brkić
  25. Dragan Miočinović

protupravno uhićeni i/ili zlostavljani:

  1. Stevo Brajenović
  2. Dmitar Brajenović
  3. Milan Slavulj
  4. Miodrag Stojaković
  5. Sveto Mijić
  6. Gojko Lađević
  7. Nenad Tintor
  8. Živko Živanović
  9. Obrad Štrbac
  10. Milan Davorija
  11. Stevo Miodrag
  12. Mićo Mitrović
  13. Pero Dragojević
  14. Ivica Bišćan
  15. Dobrila Crnobrnja
  16. Milorad Ratković
  17. Blažana Ratković
  18. Danica Ratković
  19. Dragica Subanović
  20. Branko Subanović
  21. Lazo Ostojić
  22. Danica Ostojić
  23. Dragan Ostojić
  24. Mirko Drageljević
  25. Neđeljka Drageljević
  26. Nikola Batula, Milica Batula
  27. Đuro Cvetojević
  28. Dragomir Cvetojević
  29. Mihajlo Mrkonja
  30. Živko Goga
  31. Milan Vasiljević
  32. Nikola Arnautović
  33. Živko Vujanić
  34. Ranko Davidović
  35. Ratko Miljević
  36. Miloš Gojić
  37. Blagoje Savić
  38. Radivoj Crevar
  39. Ljuban Vukšić
  40. Boško Subotić
  41. nepoznati civil u dobi od oko 45 godina

poimenični popis 107 ubijenih srba s područja siska koji je izdala udruga forum za ljudska prava iz siska:

  1. Nikola Arbutina
  2. Stanko Arbutina
  3. Damir Begić
  4. Dragan Bekić
  5. Marko Banjac
  6. Dragan Biškupić
  7. Željka Boinović
  8. Stevo Borojević
  9. Vladimir Božić
  10. Miloš Brkić
  11. Branko Cetinski
  12. Pero Crljenica
  13. Jovo Crnobrnja
  14. Milan Cvetojević
  15. Nedeljko-Neđo Čajić
  16. Milan Čakalo
  17. Miloš Čalić
  18. Veljko Čosić
  19. Stojan Čorić
  20. Ljuban Čenić
  21. Branko Dabić
  22. Nenad Denić
  23. Jovo Didulica
  24. Mika Draić
  25. Nikola Drobnjak
  26. Damir Dukić
  27. Miljenko Đapa
  28. Ratko Đekić
  29. Ljuban Erak
  30. Miloš Grubić
  31. Nikola Grubić
  32. Vaso Jelić
  33. Petar Kičić
  34. Dragica Kičić
  35. Milan Kladar
  36. Dušan Komosar
  37. Stanko Končar
  38. Kuzman Kovačevi
  39. Radovan Kragulj
  40. Nedeljko Kušić
  41. Petar Kušić
  42. Ljuban Lovrić
  43. Branko Lukač
  44. Đuro Lukač
  45. Stanko Lukić
  46. Ilija Martić
  47. Ranko Martinović
  48. Đorđe Mitrović
  49. Gradoljub Nikolić
  50. Vaso Novaković
  51. Stojan Miodrag
  52. Pero Obradović
  53. Milja Obradović
  54. Dejan Obradović
  55. Jovanka Obradović
  56. Vaso Obradović
  57. Branko Oljača
  58. Petar Pajagić
  59. Pero Palija
  60. Đuro Pandurić
  61. Miljenko Pavić
  62. Igor Pavičić
  63. Nenad Pajić
  64. Nikola Pavljanić
  65. Dragan Rajšić
  66. Stevo Simić
  67. Ljubica Solar
  68. Dragan Sundać
  69. Lazo Stanić
  70. Slavko Slijepčević
  71. Rade, Ostojić
  72. Milovan Stevanović
  73. Vera Stevanović
  74. Željko Škrebac
  75. Rade Španović
  76. Miloš Špoljar
  77. Đuro Šušnjar
  78. Ljuban Tatišić
  79. Nikola Trivkanović
  80. Zoran Trivkanović
  81. Berislav Trivkanović
  82. Milorad Vasiljević
  83. Nedeljko Vejnović
  84. Vatroslav Vergaš
  85. Marko Vila
  86. Evica Vila
  87. Željko Vila
  88. Mladen Vila
  89. Dušan Vila
  90. Ljuban Vujnović
  91. Đuro Vujnović
  92. Ivan Vojnović
  93. Mladen Vranešević
  94. Zoran Vranešević
  95. Milan-Mišo Vučinić
  96. Dragan Vujačić
  97. Draga Vujačić
  98. Bogdan Vukotić
  99. Simo Zlokapa
  100. Damjan Žilić
  101. Stana Živković
  102. Slavko Ivanjek
  103. Ivica Đukić
  104. Đorđe Letić
  105. Dragan Rapajić
  106. Vukašin Zdjelar
  107. Vlado Svetić

pravosudne konzekvence: Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 2011. podignulo je optužnicu protiv Vladimira Milankovića, bivšeg zamjenika načelnika Policijske uprave Sisak i Drage Bošnjaka, pripadnika pričuvnog sastava PU Sisak, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 9. decembra 2013. objavljena je presuda Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku kojom je Vladimiru Milankoviću za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 godina, a za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika kazna zatvora u trajanju od 2 godine, pa mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 8 godina. Drago Bošnjak oslobođen je optužbe. Presudom VSRH od 10. juna 2014. potvrđena je prvostupanjska presuda Županijskog suda u Osijeku te je okrivljenom Vladimiru Milankoviću preinačena zatvorska kazna te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 10 godina. Optužnica zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva po zapovjednoj odgovornosti bila je podignuta i protiv Đure Brodarca, ali je taj postupak prekinut njegovom smrću 2011. godine. Nitko od direktnih izvršitelja zločina nad Srbima u Sisku nije kazneno odgovarao.

Zapovjednik policijske postrojbe iz Novog Sela blizu Siska Ivica Mirić osuđen je 2010. godine na kaznu zatvora u trajanju od devet godina zbog ubojstva sumještanina Miloša Čalića, kojega su Mirić i još nekoliko ljudi u uniformama odveli iz zagrebačke bolnice Rebro, gdje je Čalić dolazio na dnevne terapije, i likvidirali blizu Siska.