Kulturno pamćenje Srba u Hrvatskoj počinje pravoslavnim naslijeđem koje do danas, zajedno s jezikom i pismom, čini zajednički imenitelj sa sunarodnjacima iz Srbije. No tradiciju Srba u Hrvatskoj čine brojne specifičnosti koje su nastajale i mijenjale se dugotrajnim društveno-političkim procesima, dijeljenim prije svega s hrvatskim narodom.

Danas srpsko kulturno iskustvo u svim svojim segmentima predstavlja izvor rekonstrukcije značaja i uloge srpskog naroda u hrvatskoj povijesti, ali vrlo je često i u ulozi mjerila razvijenosti hrvatskog društva i njegovih demokratskih kapaciteta. Odjel za kulturu funkcionira unutar okvira pamćenja, populariziranja kulture kao vrijednosti i unutar borbe protiv sve snažnijih asimilacijskih tendencija, i to kroz tri područja borbe: kulturu sjećanja, baštinu i izdavaštvo.

Kultura sjećanja

Program kulture sjećanja nastao je u potrebi da se područje prezentacije i interpretacije traumatske povijesti 20. stoljeća definira kroz različite modele komemorativnih, umjetničkih i aktivističkih praksi, usmjerenih kako prema srpskoj zajednici tako i prema hrvatskoj većini. Osim njegovanja komemoriranja na mjestima sjećanja u vrijeme godišnjica, Odjel za kulturu u suradnji sa srodnim organizacijama, stručnjacima i neposredno zainteresiranim pojedincima osmišljava i priprema niz drugih javnih događanja, kampanja i inicijativa kojima je cilj skretanje pažnje hrvatskog društva na pitanja vulgarnog povijesnog relativizma i negacionizma, kao i na pitanja manjinskog srpskog iskustva u sferi obrazovanja i kulture. Jednako tako, u sklopu Odjela provode se zagovaračke aktivnosti putem mreže drugih udruga, ali i u komunikaciji s institucijama zaduženim za brigu o istraživačkim, muzejskim i pedagoškim aspektima odnosa prema povijesti.

Izdavaštvo

Biblioteka SNV-a obuhvaća izdavačke projekte kojima se hrvatsko društvo suočava s prošlošću 20. stoljeća i to ne samo po pitanju povijesti nasilja, nego i po pitanju jugoslavenskog iskustva i tranzicije krajem prošlog stoljeća. Odjel za kulturu koordinira poslove izdavaštva u suradnji s hrvatskim izdavačkim kućama, kako na novim projektima tako i na ponovljenim izdanjima, važnim za dodatnu distribuciju.

Baština

Naslijeđe antifašističke spomeničke plastike, sakralne baštine, rodnih kuća i drugih značajnih nekretnina koje se vezuju za srpske organizacije i istaknute pripadnike srpskog naroda u Hrvatskoj svakako nema status kakav po razini memorijalne i umjetničke vrijednosti zaslužuje. Procesi obnove sakralnih objekata u nadležnosti su eparhija, no briga o antifašističkoj spomeničkoj plastici nije sistemska i institucionalna, već je prepuštena stručnim udrugama, zavičajnim udruženjima, mreži vijeća srpske nacionalne manjine i udruženjima antifašista. Usprkos velikim zalaganjima, obično se radi o umjetničkim djelima čija je obnova zahtjevna u svakom smislu. Stoga proces obnove teče sporo i bez strategije. Odjel za kulturu zbog toga u suradnji s restauratorskom strukom kontinuirano provodi procese obnove ili ih podržava u situacijama kada su županijska i gradska vijeća u mogućnosti provesti ih. Neovisno o tome je li riječ o spomen-obilježjima, spomenicima, zaštićenim ili nezaštićenim registrom, ili pak o lokalitetima zločina i artefaktima, obnovi se pristupa u skladu s principima struke i uz konzultacije sa lokalnim stanovništvom.

Osim obnove Odjel za kulturu provodi i konzultativne procese osmišljavanja i izgradnje novih spomen-obilježja i spomenika koji se odnose na Drugi svjetski ili na rat 1991. — 1995. U tome se posebno oslanja na nove tendencije i umjetnike mlađe generacije, koji tako bivaju uključeni u teme u koje nisu mogli biti upućeni tokom svog formalnog i neformalnog obrazovanja. Rezultati rada Odjela za kulturu zbog toga su pojednako i inoviranje spomeničke kulture i razvijanje svijesti o navedenim temama.

Kontakti Odjela za kulturu

Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela
aneta.vladimirov@snv.hr

Marija Crnogorac
marija.crnogorac@snv.hr