“Refreshing Memory” projekt je koji povezuje struke, zajednice, službe i znanja s ciljem očuvanja memorijalne baštine te (re)valorizacije, prihvaćanja i obnove antifašitičke baštine. U fokusu projekta su građanske, umjetničke, kustoske i znanstvene prakse očuvanja antifašističkih vrijednosti te problemi povijesnog revizionizma, društvene amnezije i destrukcije materijalne baštine i društvenih vrijednosti.
Prvi dio projekta, koji je javno predstavljen u rujnu i listopadu 2019. godine u Galeriji Nova i u prostorijama Srpskog kulturnog društva Prosvjeta u Zagrebu, govori o kontinuiranom kritičkom odgovoru umjetnika na devijacije u društvu nastale od 2000. godine do 2019. godine te objedinjuje radove trideset hrvatskih umjetnica i umjetnika. Autori zastupljeni na izložbi “Kad spomenici ožive” jesu Darije Petković, Tomislav Pletenac, Sanja Potkonjak, Mladen Stilinović, Pasko Burđelez, Luiza Margan, Igor Grubić, Marko Marković, Slaven Tolj, Sanja Iveković, Tanja Dabo, Božena Končić Badurina, Zoran Pavelić, Miro Vuco, Dalibor Martinis, Siniša Labrović, Željko Badurina, Neli Ružić, Gildo Bavčević i Antej Jelenić, Jana Dabac, Sandro Đukić, Boris Vidaković, Bojan Mrđenović, Alem Korkut, Marko Marković, Davor Mezak, Nika Radić, Andro Damjanić i Tomislav Gotovac.
Izložba je podijeljena na dva dijela, prvi dio, “Kad spomenici ožive I“, bavi se problemima vezanim za povijesni revizionizam, društvenu amneziju, destrukciju materijalne baštine i društvene paradigme. Drugi dio, “Kad spomenici ožive II“, otvara probleme propadanja tvornica, stihijskog nestajanja i sustavnog uništavanja arhitektonske i spomeničke baštine socijalizma te ukazuje na fenomene društvenog uređenja kroz umjetničke radove koji ih bilježe i kritički promišljaju. Izložba problematizira aktualnu situaciju u društvu danas, revizionizam, normalizaciju fašizma i kriminalizaciju društva. Namjera je kroz projekt objaviti dvojezičnu publikaciju s radovima umjetnika zastupljenih na izložbi, u će biti objedinjeni različiti pristupi temi spomenika, osobni poetski pristup, upisivanje kolektivne memorije u medijski i fizički javni prostor te radikalno kritički pristup.
U sklopu projekta “Refreshing Memory” pokrenute su inicijative za obnovu spomenika narodnooslobodilačkoj borbi i žrtvama fašističkog terora. Pretpostavke da se spomenici mogu obnoviti ohrabrene su pozivima ili prihvaćanjem prijedloga za obnovu spomenika u lokalnim zajednicama, uz interes i podršku lokalne samouprave i lokalnih antifašističkih udruga. Među njima su: “Spomenik narodnom heroju Stjepanu Filipoviću”, djelo akademskih kipara Mire Vuce i Stjepana Gračana, postavljeno 1978. godine, a minirano je 1991. godine u Opuzenu; “Spomenik ustanku naroda biokovsko-neretvanskog kraja i srednjodalmatinskog otočja”, djelo akademskog kipara Antuna Augustinčića, postavljeno 1972. godine u Gradcu, a minirano 1992. te inicijativa za obnovu Spomen-područja u Gudovcu kod Bjelovara, na kojem je uz kosturnicu bio spomenik Vojina Bakića “Pred streljanje”, postavljen 1954. godine, miniran 1991. godine i ukraden 2010. godine. Kroz inicijative obnove spomenika približavamo se ideji spomenika spomeniku – zbog fizičke nemogućnosti da se spomenik postavi na isto mjesto, zbog uništenja njegovog okoliša, zbog devastacije skulpture te zbog njezina nestanka ili rastaljenja.
Kroz projekt “Refreshing Memory” iz fotografske baze izdavačke kuće Turistkomerc, koja broji oko 85.000 dijapozitiva iz perioda od šezdesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća, istražen je, skeniran i atribuiran materijal od oko tisuću fotografija spomenika NOB-a, radničkog pokreta i revolucije, a materijal je moguće pregledati na web-stranici projekta.
Vrijednost su ove fotoarhive teško dostupni materijali koje ona sadrži: od panoramskih snimaka spomen-područja i vizura grada sa spomenicima, preko totala spomenika iz različitih rakursa, do specifičnih i rijetko viđenih detalja spomenika. Nalaze se ovdje i snimke koje upućuju na socijalno-kulturološki kontekst – npr. fotografije s posjetiteljima spomenika, scenografije manifestacija, transparenti, hortikulturno uređenje, reprezentativna izdanja spomenika, zabilježeni trenuci turističkih i školskih posjeta spomen-područjima, proslave, prateći ugostiteljski objekti te karakteristični ikonografski detalji zastava, vijenaca, dizajna odjeće, opreme ili automobila iz tog vremena. Sve to bazu čini specifičnom te daje plastičniju sliku o životu spomenika od one koja se kroz fotografski materijal u posljednjih nekoliko godina plasirala u Europi i Americi kao brutalistička i očišćena od sociološkog konteksta.
Osim navedene baze, kroz projekt su prikupljeni brojni materijali vezani za istraživanja u sklopu projekta, koji su u pripremi za objavu na stranici, i moći će se pronaći pod rubrikom studije i istraživanja.
U sklopu projekta osmišljena je i konferencija Refreshing Memory, koju karakterizira integrativni pristup, a on objedinjuje autore radova iz svih relevantnih struka – konzervatore, etnologe, prostorne planere, antropologe, suvremene arheologe, pravnike, povjesničare, umjetnike, povjesničare umjetnosti, teoretičare arhitekture – koji iz različitih vizura pristupaju fenomenima vezanim uz antifašističku memorijalnu baštinu, kulturna dobra i spomenike radničkog pokreta, narodooslobodilačku borbu te socijalističku revoluciju na području Hrvatske, drugih zemalja bivše Jugoslavije i (post)socijalističkih zemalja Istočnog bloka. Fokus je konferencije na društveno-političkim uvjetovanostima i modelima kulturnog (raz)baštinjenja, na promjeni paradigmi, zakona i institucionalnih okvira, na upoznavanju baštinskih praksi vezanih za inicijative lokalnih zajednica i pojedinaca te na drugim kritičko-aktivističkim praksama, pokrenutim u nedostatku djelovanja institucija koje su za to nadležne. U konačnici, cilj je konferencije predstaviti modele zaštite i nove perspektive memorijalne baštine.
Osim znanstvenih izlaganja, koja su podijeljena u četiri bloka s domaćim i inozemnim gostima i koje su pripremili i uredili Sanja Horvatinčić, Lana Lovrenčić te Tihana Pupovac i Maroje Mrduljaš iz Udruge SF: ius, konferencija uključuje jedan okrugli stol, izložbu “U spomen spomenicima”, predstavljanje knjige te radionice Tanje Dabo, Dalibora Martinisa i Siniše Labrovića, povezane s temama revizionizma, nacionalizma i modelima reprezentacijskih strategija sustava. Konferencija je zbog epidemioloških razloga odgođena, a na web-stranici projekta mogu se pročitati stručni tekstovi i istraživanja urednika vezanih uz tematske blokove konferencije. Potencijalni sudionici pozivaju se na prijavu članaka, studija, istraživanja i umjetničkih radova vezanih uz različite pristupe temi memorije, potencijala memorijalne baštine i revizionizma.
Projekt “Refreshing Memory” uključuje i umjetničko-istraživački podprojekt autorice Tanje Dabo “Usputno zlo”, kojime ona istražuje i dokumentira dokaze izražavanja zla u javnom prostoru, npr. natpise koji pozivaju na mržnju i nasilje ili koji veličaju zločinačka razdoblja naše prošlosti. U tom je istraživanju cilj prikupiti podatke o postojećim grafitima i natpisima, stvoriti web-arhiv obilježja govora mržnje u javnom prostoru te potaknuti građane na reagiranje, a javne institucije na uklanjanje i preveniranje govora mržnje. Za svaki pronađen natpis upućuje se prijava nadležnim institucijama, a bilježi se vrijeme potrebno za djelovanje po slučaju, kao i učinkovitost i volja sustava da se izbori s mržnjom i nasiljem u javnom prostoru. Poslani su dopisi državnim institucijama, ministarstvima i pravosudnim institucijama s upitom o govoru mržnje, pozivanju na nasilje i ikonografiji zločinačkih razdoblja u javnom prostoru u Republici Hrvatskoj, a očekuje se njihovo očitovanje o tome radi li se o sadržajima i djelovanjima koji su u Republici Hrvatskoj zabranjeni zakonima i Ustavom. Dopis i odgovori na njega bit će objavljeni po isteku zakonskog roka za odgovor.
Projekt Refreshing memory udruge Vizura aperta podržali su Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba (VSNM), Srpsko narodno vijeće (SNV) i Zaklada Kultura nova.
Autorica projekta je Davorka Perić.
