Tradicionalnu godišnju nagradu Srpskog narodnog vijeća “Nikola Tesla” za unapređenje srpskih institucija dobili su prvi generalni sekretar SNV-a, manjinski vijećnik i antifašistički aktivist Jovan Vejnović te riječka aktivistica Dragica Skorupan. Nagrada “Svetozar Pribičević” za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa pripala je kolumnisti Novosti Marinku Čuliću, priznanje “Diana Budisavljević” za humanost i pravednost Nevenki Končar i Radovanu Joviću, a “Dr. Gojko Nikoliš” za antifašizam Ognjenu Krausu.
PIŠE: Nenad Jovanović / Novosti
Bogate su biografije ovogodišnjih dobitnika nagrada Srpskog narodnog vijeća za humanost, pravednost, antifašizam, razvoj srpskih institucija te unapređenje međunacionalnih odnosa.
Nevenka Končar
Iza nagrada za humanost koje su dobili Radovan Jović i Nevenka Končar stoje bogate životne priče. Kao dijete, Nevenka Končar bila je nekoliko mjeseci zatočena u ustaškom koncentracionom logoru u Sisku, cinično nazvanom “Prihvatilište za djecu izbjeglice” u kojem je od gladi i bolesti svakodnevno umiralo po nekoliko desetina djece s područja koje su 1942. opustošili ustaše. Broj žrtava bio bi veći da nije bilo akcije koju je pokrenula Diana Budisavljević. Nevenka je imala sreće jer je bila udomljena da bi nakon rata nastavila život put. Bila je predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku pa su svake godine komemorirane žrtve tog logora. Rat i HDZ to su prekinuli, ali je prije 15-ak godina inicirala obnovu komemoracija za žrtve dječjeg logora u čemu je imala veliku pomoć SNV-a, a kasnije i gradskih vlasti.
– Zato sam zahvalna svima koji nam podrškom pomažu da se svake godine očuva sjećanje na stradalu djecu – kazala je Nevenka Končar koja je u logoru izgubila sestru blizanku Danicu.
Radovan Jović
Zalaganjem za pregovore i mir u ratu 90-ih Radovan Jović postao je sumnjivo lice za obje zaraćene strane. Smijenjen je s mjesta suca u Glini, a 1995. dva puta je uhapšen; prvo su ga vlasti RS Krajine hapsile zbog sumnje da je hrvatski špijun, da bi ga kasnije hapsile hrvatske vlasti zbog sumnje da je – srpski špijun. Usprkos optužbama, kao i drugi rijetki principijelni ljudi tog doba, ostao je u Glini te je kao pravnik pomagao povratnicima i stradalnicima u potresu. Kao dvostruka žrtva rata, Radovan Jović je ponos srpske zajednice, pravne i nadasve ljudske etike, naglasili su u SNV-u.
– Ovo je prva nagrada u mom životu. Nekad ranije bio sam više godina bio predsjednik komisije za dodjelu nagrada, odlikovanja i ordena. Meni su se smučila silna lobiranja i jagma ljudi da dobiju nagrade, a u svojoj 73. godini to mi je došlo kao iznenađenje, pogotovo što ne znam tko me predložio. Kad bi me netko pitao čije ime nagrade bih volio da zaslužim, to bi bilo upravo ime takve ličnosti kao što je bila Diana Budisavljević. Nisam njenog formata jer je ona bila od velike pomoći ljudima čiji je život tada bio ugrožen, ali kao solo strijelac pomagao sam ljudima u ovom ratu, u vrijeme boravka u Krajini – kazao je Jović.
Dragica Skorupan
Dragica Skorupan svojevrsni je dobri duh srpske zajednice u Rijeci. Kao tajnica VSNM-a Primorsko-goranske županije, sudjeluje u aktivnostima “Prosvjete”, KUD “Vreteno” i SDSS-a.
– Nagrada je za mene veliko iznenađenje. Kad počnete raditi neki određeni posao s ljubavlju, voljom i idejom da se stvore pozitivni rezultati, ne razmišljate da će biti nagrađeni. Što god radim, to mi je kao da udišem zrak i ne očekujem pohvale ni nagrade. No drago mi je da je to netko prepoznao, a to mi je samo poticaj da nastavim – rekla je Dragica.
Jovan Vejnović
Predratni diplomat Jovan Vejnović bio je više godina generalni sekretar SNV-a, a u više mandata član je VSNM-a Grada Zagreba. Kao predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito te rukovodstva Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH niz godina bori se za očuvanje tekovina antifašizma.
– Nagrada koja nosi ime Nikole Tesle može poslužiti na čast svakome; osjećam se ponosnim zbog te činjenice. To je izraz nečega za što su udareni temelji u vrijeme mog rada u SNV-u, i za što prije 20-ak godina nismo ni pretpostavljali da će biti moguće. To ne samo da opstaje, nego se unapređuje. SNV se razvio u sastavni dio ovog društva i države te inkorporirao našu zajednicu u društveni život zemlje što je i bio naš cilj – rekao je Vejnović. Pitali smo ga koliko je antifašizam imanentan Srbima iz Hrvatske.
– Lako je odgovoriti na to pitanje; činjenice koje poznajemo govore da je to dvoje neraskidivo. Da nije bilo antifašizma teško da bi nakon Drugog svjetskog rata ostalo onoliko Srba s obzirom na politiku koju je NDH – rekao je.
Ognjen Kraus
Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina, od djetinjstva je uključen u rad židovske zajednice. Paralelno s karijerom priznatog urologa, djeluje u okviru Židovske općine, boreći se protiv revizionizma. Nikad ne zaboravlja da su zajedno sa Židovima, Srbi, Romi i antifašisti bili progonjeni, dijeleći najtežu moguću sudbinu u NDH i zato neumorno vodi borbu, obrazloženo je iz SNV-a.
– Hvala na nagradi, ali ono što bi mi puno više značilo jeste da smo zajednički napravili puno više na planu oko kojeg smo se dogovarali prije dvije godine – da pripadnici nacionalnih manjina i njihovi predstavnici u Saboru učine nešto za vrijednosti antifašizma. Ne samo da ih promoviramo nego da ih se držimo kao najznačajnijih. To bi značilo skinuti s dnevnog reda pitanje ustaških simbola i “Za dom spremni” – kazao je Kraus.
Marinko Čulić
Marinko je jedan od najboljih kolumnista i političkih analitičara na prostorima bivše Jugoslavije. Novinarstvom se bavi od kraja sedamdesetih godina: piše, između ostalog, u Večernjem listu, Danasu, Nedjeljnoj Dalmaciji i Feralu, a od 2009. svoju kolumnu „Aritmetika politike“ objavljuje u Novostima. Beskompromisno analitičan izražene socijalne osjetljivosti, od panoramskog uvida u politička i socijalna kretanja i osjećaja za detalje, do lucidnih zapažanja i suptilnog jezičnog majstorstva. Od događaja u Kninu početkom devedesetih, kojima je i sam bio svjedok, do danas, Marinko je uvijek zagovarao pregovore kao jedini mogući put k miru i suradnji. Iako kritičan prema dominantnim politikama, arheološkom preciznošću je pronalazio, kako je sam jednom prilikom napisao: „ruševne ostatke temelja za obnovu dobrih odnosa“ Hrvatske i Srbije. Na tim temeljima niknula je i nagrada „Svetozar Pribićević“ koju je ove godine dobio upravo Marinko. Kako zbog bolesti Marinko nije mogao doći na božićni prijem i svečanu dodjelu, nagradu je primila njegova supruga Nevenka Valjak Čulić.