Opis

Neostvarena prava i promašene politike 3

Prepoznajući podzastupljenost manjina u tijelima javne vlasti kao jedno od najproblematičnijih i najizazovnijih pitanja u realizaciji manjinskih prava i sloboda zajamčenih UZPNM-om, Srpsko narodno vijeće od 2008. kontinuirano prati stanje zastupljenosti i ostvarivanja s njim povezanog prava prednosti pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina u navedena državna tijela pod istim uvjetima.

Krajem 2024., nadovezujući se na prethodno izrađene i objavljene tematske analize iz 2014. i 2017., SNV je izradio novu analizu o stanju zastupljenosti nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. SNV napominje da je ova analiza ciljano izrađena s dvostruko duljim vremenskim odmakom u odnosu na razdoblje između objavljivanja prethodne dvije. Naime, imajući u vidu trendove iz razdoblja obuhvaćenog prethodnim analizama, činilo se nerealnim očekivati značajnije promjene i napredak u ostvarivanju prava na odgovarajuću zastupljenost u svega tri-četiri godine. Pri tome je u obzir uzeta i činjenica da su Operativnim programima Vlade Republike Hrvatske za nacionalne manjine za razdoblje 2017. — 2020. i Operativnim programima nacionalnih manjina za razdoblje 2021. — 2024. utvrđene posebne aktivnosti za unaprjeđenje praćenja stanja zastupljenosti i zapošljavanja nacionalnih manjina s ciljem dosljedne provedbe zakonskih odredbi, odnosno odgovarajućeg ostvarivanja zakonom zajamčenoga prava. Također, intencija SNV-a bila je razmotriti stanje ostvarivanja prava u kontekstu rezultata popisa stanovništva 2021. i, s njima u vezi, moguće, ali donekle i očekivane promjene etničke strukture stanovništva u državi. Slijedom navedenog, ova najnovija analiza fokusira se na razdoblje 2017. — 2023. Analizirani podaci o stanju zastupljenosti nacionalnih manjina – skupno i Srba zasebno – prikupljeni su od relevantnih državnih tijela te iz javno dostupnih izvještaja i drugih dokumenata Vlade Republike Hrvatske.

Nažalost, unatoč usvajanju i provođenju novih ciljanih mjera za unaprjeđenje stanja zastupljenosti, rezultati posljednje analize, kao i u slučaju prethodne dvije, pokazuju da politike i mjere Vlade RH u razmatranom razdoblju nisu uspjele preokrenuti niti zaustaviti od ranije prisutne trendove održavanja stanja podzastupljenosti na približno istoj razini ili čak njezina produbljivanja.

Podaci o stanju zastupljenosti u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske na dan 31. prosinca 2023. pokazuju da nacionalne manjine u tim tijelima ostvaruju ukupnu zastupljenost s 2,92 %, dok je zastupljenost Srba zasebno na razini od 1,83 %. Značajna podzastupljenost manjina u tim tijelima vidljiva je usporedbom navedenih udjela s rezultatima referentnog popisa stanovništva iz 2021., prema kojemu nacionalne manjine sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske sa 6,20 %, a Srbi s 3,20 %. Također, podzastupljenost nacionalnih manjina vidljiva je i u pravosudnim tijelima. Tako nacionalne manjine ukupno čine 2,60 %, a Srbi zasebno 1,88 % dužnosnika na sudovima; 3,07 %, odnosno 1,84 % dužnosnika u državnim odvjetništvima; dok ih je među službenicima, namještenicima i vježbenicima na sudovima i u državnim odvjetništvima evidentirano 2,60 %, odnosno 1,37 %.

Primijećeno je da odgovarajuću analizu stanja zastupljenosti u pojedinim od analiziranih tijela i dalje otežavaju određena neusklađenost i razlike u istovjetnim podacima koje iskazuju različita tijela, što govori u prilog potrebi za uspostavljanjem i primjenjivanjem jedinstvene metodologije praćenja, analiziranja i korištenja podataka o zastupljenosti manjina, a po uzoru na prethodno uspostavljenu metodologiju praćenja ostvarivanja prava prednosti i zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina.

Imajući u vidu da je UZPNM u primjeni već više od dvadeset godina, kao i da prethodno usvojene politike nisu polučile proklamirane rezultate, opravdanim se čini postaviti pitanja je li zakonom zajamčeno pravo na proporcionalnu zastupljenost u državnoj upravi i pravosuđu uopće ostvarivo i hoće li zauvijek ostati tema analiza o neostvarenim manjinskim pravima.