Povodom Svjetskog dana mira, 18. septembra je u zagrebačkom spomen-parku i nekadašnjem ustaškom stratištu Dotrščina predstavljena privremena memorijalna intervencija “Beyond, beyond” Dritona Selmanija koja će se moći vidjeti do 25. septembra.
– Virtualni muzej Dotrščina svake godine povodom Svjetskog dana mira organizira umjetničku intervenciju čiji je cilj da posjetioce podsjeti što se na tom prostoru dešavalo tokom Drugog svjetskog rata, rekao je voditelj Saša Šimpraga.
– Za razliku od ovog mjesta na kojem nema nikakvog objašnjenja što se tu događalo i kome su posvećeni spomenici koji su često meta vandalizama, ovakva mjesta u mnogim zemljama su edukacijska središta. Vjerujemo da će promjena gradskih vlasti u Zagrebu omogućiti da do toga dođe i na Dotrščini, rekao je Šimpraga, naglasivši da je Selmani prvi strani umjetnik koji se predstavlja na toj lokaciji.
Ove godine u fokus je stavljena i sama šuma posječenu tokom masovnih pogubljenja ustaškog režima, pa su stabla u spomen parku, koja vidimo danas, stara kao i masovni zločin koji se tamo dogodio, kazao je Šimpraga, zahvalivši svima koji pomažu aktivnosti muzeja i koji su uzeli učešća u organizaciji intervencije, uključujući i osiguranje školskih ploča.
Tvrtko Jakovina podsjetio je na svojevremenu ideju koju je iznio tadašnji ambasador luksemburga, da bi trebalo otvoriti arhiv jer su događaji iz drugog svjetskog rata najbolje dokumentirani u svjetskoj povijesti. – To je bila sjajna ideja, ali nam treba da se dođe na ovo i slična mjesta i da se javno vidi što se događa s mjestima stradanja iz Drugog svjetskog rata. O tome što se dogodilo postoje zapisi, dokumenti i umjetničke intervencije, ali nemamo vidljiv trag ili točke gdje na koje bi netko došao i na bi mogao prepoznati što se dogodilo. To što u 21. stoljeću neke stvari ne vidimo, ne znači da se te stvari za 20 godina neće sasvim drugačije gledati uz više obilježja. Odgovornost je svake generacije, pa i naše, da se zločin ne zaboravi i da se na one koji su ovdje stradali dostojanstveno podsjeti. Ako to ne čine škole, da to čine građani koji osjećaju nešto prema žrtvama. Ljudi su ovdje pali na rubu glavnog grada neke zemlje u takvim brojevima da bi to moglo podsjećati na velike bitke u dugom trajanju. Otvoreno je pitanje zašto se to moglo događati na samom rubu grada.
– Danas je to mjesto mnogo bliže gradu, ali je prešućeno i o njemu se ne govori, iako bi bilo normalno da đaci i studenti dolaze ovdje i da umjetnička intervencija i obilježavanje ne bude gotovo pa poluilegalni. To ne bi trebala biti samo privatna inicijativa, kao ni i s drugim stvarima u ovom gradu, rekao je i naglasio da mnoge zemlje znaju što treba činiti s prošlosti.
– Ovo mjesto koje je zeleno već 75 godina jer je drveće toliko staro ne treba biti jalovo da se mi iz današnje generacije ne možemo referirati što se tu dogodilo. Ovo je poruka vlastima koje bi trebale obilježiti što se događalo, a svi koji su živi trebali bi se prisjetiti tisuća ljudi koja su ovdje stradali, bilo da su pripadali inteligenciji, bilo običnih ljudi ubijeni zbog krive ideje i krive nacionalnosti. Što više o ovakvim problemima šutimo, to ćemo ih duže imati u našem društvenom i političkom životu, rekao je Jakovina.
Prisutne je pozdravio i Zdravko Pantelić, poredsjednik UABA Maksimir, Dubrava i Sesvete koje godinama odaju počast žrtvama Dotrščine. – želim pozdraviti sve vas, naročito naše umjetnike koji se svaka godine svojim umjetničkim radovima prisjećaju svih koji su stradali u doba nacifašizma, rekao je Pantelić.
Driton Selmani potom je govorio o svom projektu. – S obzirom na važnost projekta Dotrščine, sretan što sam mu doprinio. Osjećam veliku odgovornost kad govorim o historiji ovog mjesta mjesata. Moramo imati osjećaj za ono što se desilo ovdje i postaviti pitanje što trebamo učiniti da se to mjesto učini vidljivim, rekao je.
Prisutni su obišli njegov rad, tri školske ploče na kojim su na engleskom ispisane poruke “Sve u što vjerujete nekad je bilo istina”, “Prošli zapisi su novopronađene zemlje”, i “Sav bol za jedan nepredviđeni bol”, a Šimpraga je upoznao zainteresirane s historijatom Dotrščine i aktivnostima Virtualnog muzeja.
Među okupljanima su bili potpredsjednik Vlade Boris Milošević, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac, više vijećnika Gradske skupštine Zagreba, ljudi iz svijeta kulture i nevladinih aktivista. Među njima su bili i članovi Documente – centra za suočavanje s prošlošću koji su prije početka organizirali petu po redu šetnju, prvu u jesenskom izdanju. Desetak ljudi obišlo je Park prosinačkih žrtava koji je dobio ime po 16 antifašista koje su ustaše objesili u Dubravi u decembru 1943. spomenik Dušana Džamonje, dobili su objašnjenje zašto je to mjesto važno i onda smo krenuli na Dotrščinu. Planiranje štenji ovisit će o vremenskim uvjetima, a vjerojatno ćemo organizirati šetnju vezanu uz našu konferenciju 9. studenog, godišnjicu Kristalne noći, rekla nam je Tena Banjeglav, koordinatorica programa obrazovanja.
Nenad Jovanović