Otvorenje Centra, smještenog na pet tisuća kvadratnih metara u centru Zagreba, pozdravili su hrvatska ministrica Nina Obuljen Koržinek i srpski ministar Marko Đurić s ciljem da, kako je kazao predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, služi svakom stvaralaštvu koje govori jezikom napretka u slobodi, jednakosti i bratstvu dvaju naroda
PIŠE: I.Lasić
Najuže središte Zagreba dobilo je večeras novi raznovrstan kulturni prostor te sadržaj – Srpski kulturni centar. Nakon više sličnih, koji su otvoreni u drugim hrvatskim mjestima s izraženijim srpskomanjinskim udjelom, na red je došao i glavni grad ove zemlje. Centar je smješten na oko pet tisuća kvadratnih metara površine u bloku između Preradovićeve i Gajeve ulice, a zasad se u njemu nalaze Arhiv Srba u Hrvatskoj, pododbor Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, galerija i kulturni klub i dvorana te medijske redakcije Vida TV i tjednika Novosti.
U istom bloku i pripadajućim gotovo istim zgradama zagrebačkoga Donjeg grada, više od jednog stoljeća izmjenjivale su se srpske institucije, s izuzetkom četverogodišnjeg perioda u NDH, ali i prva tri desetljeća Republike Hrvatske. U međuvremenu se srpska zajednica u Hrvatskoj izborila za povrat svojih nekretnina kojima danas tako ponovno upravlja SKD Prosvjeta i suupravlja Srpsko narodno vijeće, da bi se uz financijsku pomoć vlasti RH i Republike Srbije u njima konačno smjestio i netom otvoreni kulturni centar, odnosno njegova prva faza, jer će se SKC nastaviti razvijati kroz uvođenje daljnjih aktivnosti.
– Ovim centrom pokazujemo da smo duboko ukorijenjeni ne samo u našem glavnom gradu Zagrebu, već i u mnogim gradovima i općinama Republike Hrvatske, gdje našim programima obogaćujemo i kulturu naroda s kojim živimo i dajemo doprinos ukupnom kulturnom životu u Republici Hrvatskoj – rekao je na svečanosti otvorenja predsjednik SKD-a Prosvjeta Mile Radović, dodajući kako će centar biti otvoren za sve Zagrepčanke i Zagrepčane bez obzira na etničku pripadnost, obogaćujući tako kulturne sadržaje glavnoga grada.
– Otvoren za prezentiranje – dodao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac – ne samo srpskog stvaralaštva, već za svako stvaralaštvo koje govori jezikom napretka u slobodi, jednakosti i bratstvu.
Pupovac je podsjetio na neke momente iz „dugog stoljeća“ zgrade na adresi Preradovićeva 21, od prve gradnje postojećeg objekta 1879. godine do posljednjeg useljenja u 21. stoljeću. Najavio je razvoj SKC-a koji bi postao „jedinstvena spona“ između Preradovićeve i Gajeve, u smjeru „onog što simbolizira i historijska spona“ između samih Petra Preradovića i Ljudevita Gaja.
– Nastojanja da nas se isključi iz participacije u hrvatskom političkom životu direktno su usmjerena protiv te simbolike i imaju za cilj da ušutkaju ili marginaliziraju srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Zato u ovoj prilici želimo jasno reći – premda nam u rukama već dugo nisu dobre karte, nećemo prestati biti ljudi izbora, slobode za sebe i za druge – poručio je predsjednik SNV-a. Okupljenima su se potom obratile pojedine visoke uzvanice i uzvanici iz tijela vlasti RH i Grada Zagreba, kao i Srbije.
– Ova prigoda višestruko je važna ne samo za srpsku zajednicu, nego za hrvatsku kulturu općenito – kazala je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture RH, pozdravljajući zajednički napor srpske manjine i hrvatske vlade u obnovi i uređenju prostora otvorenog naposljetku za sve.
Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, također je istaknuo vrijednost diseminacije kulture bez etničkih ograničenja u prostoru SKC-a.
– Već smo u proteklim godinama i prije otvorenja centra ovdje svjedočili raznim izložbama i drugim manifestacijama – rekao je on.
Riječ je zatim preuzeo Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Republike Srbije, izražavajući oduševljenje i ponos prilikom dolaska u novootvoreni centar.
– Ponos, za sav trud u ovoj generaciji, koji je preduzet da se odnosi Srba i Hrvata poboljšaju kroz kulturu i druge potrebe, kako u Hrvatskoj tako i Srbiji – primijetio je Đurić, dodajući, između ostalog, kako je došao da kaže da će Srbija uložiti dodatne napore da tamošnja hrvatska manjinska zajednica bude svoja na svome, „jer i Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj su autohtone zajednice“.
Svečanosti je prisustvovao i Tomislav Žigmanov, ministar Vlade Republike Srbije za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, i razni drugi predstavnici dviju država i manjinskih zajednica, kao i diplomatskog kora u RH.
Otvorenje je zaokružila Davorka Perić, povjesničarka umjetnosti i kustosica koja je predstavila izložbu „Barbarogenij nadrealizma“, organiziranu povodom stogodišnjice Nadrealističkog manifesta Andréa Bretona. Govornici su u Galeriji SKC-a nastupili okruženi eksponatima toga raskošnog postava s fokusom na zenitizmu i dadaizmu, avangardnim umjetničkim pokretima 20. stoljeća.
Izložba „Barbarogenij nadrealizma“ koja prvenstveno ukazuje, kao što je rekla autorica koncepta Davorka Perić, na „povezivanje hrvatskih i srpskih umjetnika s europskim umjetnicima i međusobno koje se formiralo kroz suradnju u književnim časopisima iz Zagreba, Beograda i Pariza“, nastavlja se sutra u 19 sati, otvorenjem drugog dijela u Galeriji Forum u Teslinoj ulici. Ujedno se time otvara tradicionalna manifestacija Dani srpske kulture u organizaciji SKD-a Prosvjeta, ove godine posvećena velikom srpskom piscu Dušanu Kovačeviću.
Govor Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća prilikom otvaranja Srpskog kulturnog centra u Zagrebu:
Poštovane gospođe i gospodo,
dobrodošli u novouređenu zgradu Preradovića 21 i na otvorenje Srpskog kulturnog centra u Zagrebu. Dobro došli danas i svaki drugi dan koji je pred nama, jer ovaj će centar biti otvoren za svakog u ovom gradu i u ovoj zemlji, za sve koji ih posjećuju. Otvoren za druženje, otvoren za stvaranje i otvoren za prezentiranje ne samo srpskog stvaralaštva već za svako stvaralaštvo koje govori jezikom napretka u slobodi, jednakosti i bratstvu. Za svakog tko govori jezikom ljepote ljudskog duha. Otvoren zato što smo otvorena zajednica i zato što to želimo ostati.
Ulični dio ove zgrade sagrađen je 1888. godine, a naši su preci, točnije naše pretkinje, podigle dvorišni dio zgrade 1912. Podigli su je kao Djevojački internat, baš kao što je nedaleko odavde, koju godinu ranije podignuta zgrada Privrednika i zgrada današnje Prosvjete, ili kao što je znatno ranije podignuta pravoslavna Crkva Preobraženja Gospodnjeg. Sve to na potezu od Ilice preko Trga i Ulice Petra Preradovića, pjesnika i preporoditelja srpskog porijekla do Hebrangove. Sve to od Ulice Tomáša Masaryka i Ulici Nikole Tesle, svjetskog istraživača i naučnika srpskog porijekla do Ulice Ljudevita Gaja, prvaka ilirskog narodnog preporoda.
Dugo stoljeće ove zgrade pamti da su iz nje izbačene naše pretkinje 1941., a u nju useljena organizacija Ustaške ženske loze. Također pamti i njezino predavanje u vlasništvo SKD “Prosvjeti” nakon 1945., kao i kasniju “Prosvjetinu” odluku da dio vlasništva ponovo vrati državi, a dio daje državi na upravljanje. Nakon toga će dugi niz godina ova zgrada i druge zgrade u ovom kompleksu biti sjedište zagrebačkog izdanja dnevnog lista Borba i njezine štamparije. U osvit demokratizacije u toj će štampariji biti štampan i prvi nezavisni list prve nezavisne organizacije u tadašnjoj Jugoslaviji, nezavisni list Republika, koji je izdavalo Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu. Početkom 90-ih ova će zgrada i cijeli njezin kompleks ponovo biti uzurpiran a njezin povratak “Prosvjeti” trajat će 30 godina. Zahvaljujući dvjema hrvatskim vladama, vladi Zorana Milanovića i vladi Andreja Plenkovića, danas je to ponovo vlasništvo SKD “Prosvjeta”, a s kojim suupravlja i Srpsko narodno vijeće. Zahvaljujući Predsjedniku i Vladi Republike Srbije osigurana su prva sredstva za administrativno-pravne troškove i sanaciju i rekonstrukciju dijela zgrade. Zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske osigurana su sredstva za završetak obnove i uređenje ovog centra.
U ovoj su zgradi na njezinu katu i potkrovlju danas samostalni srpski tjednik Novosti, portalnovosti.com i VIDA tv i Arhiv Srba u Hrvatskoj, dok su u prizemlju Historijski haustor s pričom o prošlosti ove zgrade, Svojina d.o.o., poduzeće za upravljanje imovinom Prosvjete i SNV-a, Pododbor, Galerija, Klub i Dvorana, te terasa ispred Pododbora i Galerije. Pododbor, Galerija, Klub i Dvorana bit će multifunkcionalni prostori u kojima će se uz njihove osnovne funkcije organizirati izložbe poput ove koju je predsjednik Prosvjete upravo otvorio. Osim toga ovaj će prostor biti otvoren i za različite vrste događaja u skladu različitim potrebama i ukusima naših sunarodnjakinja i sunarodnjaka, naših sugrađanki i sugrađana. Činimo sve da se kapaciteti ovog prostora prošire tako da njegovi kapaciteti i njegovi javni sadržaji budu jedinstvena javna točka Donjeg grada, jedinstvena spona između Ulice Petra Preradovićeva i Ljudevita Gaja.
Na kraju bih htio reći da je ovaj centar rezultat i našeg političkog djelovanja, naše političke participacije u hrvatskom političkom životu. Nastojanja da nas se iz njega isključi ili učini nepoželjnim direktno su usmjerena protiv onog što simbolizira historijska spona Gaja i Preradovića kao i protiv mogućnosti funkcioniranja ovakvih centara. Ta nastojanja imaju za cilj da ili ušutkaju ili marginaliziraju srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Zato u ovoj prilici želimo jasno reći – premda nam u rukama već dugo nisu dobre karte, nećemo prestati biti ljudi izbora, slobode za sebe i za druge. Zato i ovaj centar treba biti najbolje što možemo dati srpskoj zajednici u Zagrebu i Hrvatskoj, drugim manjinskim zajednicama u njima, svim građanima Zagreba i Hrvatske, te najboljoj mogućoj kulturnoj razmjeni između Hrvatske i Srbije. Hvala što ste večeras s nama. Hvala svima koji su doprinijeli tome da se ovaj centar otvori.
Govor predsjednika SKD „Prosvjeta“ na otvaranju Dana srpske kulture i otvaranju Srpskog kulturnog centra u Zagrebu:
Dame i gospodo, dragi i uvaženi gosti, drage Zagrepčanke i Zagrepčani, članice i članovi Srpskog kulturnog društva „Prosvjete“, Srpskog narodnog vijeća i drugih srpskih organizacija, sve vas srdačno pozdravljam redom i čašću kako je to učinila voditeljica večerašnjeg programa.
Zadovoljstvo mi je što vas mogu pozdraviti na ovom mjestu, u našoj kući u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Današnji dan je za srpsku zajednicu u Zagrebu i Republici Hrvatskoj pun simbolike. Danas se vraćamo na adresu Preradovićeva 21 i 23 gdje otvaramo prvu fazu novog Srpskog kulturnog centra u Zagrebu. Danas otvaramo i Dane srpske kulture u Republici Hrvatskoj u organizaciji našeg Društva u okviru kojih otvaramo i izložbu “Barbarogenij nadrealizma”. Za Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”, koje ove godine slavi 80 godina od osnivanja u Glini 1944., ovo je datum koji će sigurno ostati upamćen u našem narodu. Nakon desetljeća u kojima smo kao Društvo bili zabranjivani i uskraćivani za naša prava, dočekali smo da se vratimo na mjesto gdje su naši preci u 19. stoljeću osmislili i izgradili centar za tadašnje potrebe naše zajednice u Zagrebu. Ovim Centrom, pokazujemo da smo duboko ukorijenjeni ne samo u našem glavnom gradu Zagrebu, već i u mnogim gradovima i općinama Republike Hrvatske, gdje našim programima obogaćujemo i kulturu naroda s kojim živimo i dajemo doprinos ukupnom kulturnom životu u Republici Hrvatskoj.
Ovu nekretninu čiji smo vlasnici, na površini od oko 5.000 metara kvadratnih, dobili smo konačno u posjed, nakon nekoliko godina i niza administrativnih i drugih prepreka koje smo morali savladati. To ne bi bilo moguće da nismo imali veliku pomoć saborskih zastupnika iz redova srpske zajednice i Srpskog narodnog vijeća na čelu s profesorom Miloradom Pupovcem. Zbog toga mi je zadovoljstvo naglasiti što ovu svečanost organiziramo zajedno sa Srpskim narodnim vijećem s kojim nas čvrsto veže naša zajednička misija i briga o srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj.
Od kada smo prije nekoliko godina ušli u posjed ove nekretnine, radimo na osmišljavanju i početku izgradnje novog Srpskog kulturnog centra. Zahvaljujući Srpskom narodnom vijeću, Vladi Republike Hrvatske i Vladi Republike Srbije, naši planovi se realiziraju željenom dinamikom. U ovoj fazi uredili smo, prema svim pravilima zaštite spomeničke baštine, ovu zgradu na broju Preradovićeva 21, koju danas predajemo korisnicima na upotrebu. U ovoj zgradi djelovat će Prosvjetin zagrebački Pododbor, kulturni klub za naše članice i članove i njihove prijatelje, Arhiv Srba u Hrvatskoj, TV produkcija Vida, Redakcija Novosti i Galerija. Kada se izgradi druga faza Srpskog kulturnog centra na broju Preradovića 23, bit će to jedna cjelina u kojoj će uz komercijalne sadržaje biti smještene sve naše institucije. To će biti i prostor otvoren Zagrepčankama i Zagrepčanima, obogaćujući kulturne sadržaje našeg Grada. Ovaj Centar je projekt i poduhvat naše generacije, kojega želimo ostaviti budućim generacijama pripadnika naše zajednice i Zagrepčanima, kao mjestu susreta i prožimanja različitih kultura.
Srpski kulturni centar u Zagrebu bit će i mjesto okupljanja naših 58 pododbora u kojima djeluje više od dvije i pol hiljade članica i članova. Centar će omogućiti da još snažnije razvijamo informativnu, izdavačku i bibliotekarsku djelatnost, da dajemo doprinos obrazovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, da učestvujemo u zaštiti kulturnog i spomeničkog blaga i posebno da razvijamo kulturni amaterizam i organiziramo kulturne manifestacija.
Danas otvaramo i Dane srpske kulture u Republici Hrvatskoj u okviru kojih otvaramo izložbu “Barbarogenij nadrealizma” u povodu stote godišnjice Nadrealističnog manifesta, André Bretona. U okviru ovogodišnjih Dana srpske kulture kao glavnog gosta predstavit ćemo pisac i scenarista akademika Dušana Kovačevića. Bit će izveden njegov najnoviji pozorišni komad “Udovica živog čoveka”, te prikazani Kovačevićevi antologijski filmovi. Ovogodišnji Dani srpske kulture još jednom su prilika da se predstave recentna postignuća u okviru našeg kulturnog stvaralaštva i uvjeren sam da će privući veliku pažnju, ne samo u Zagrebu, nego i u nekoliko gradova u Hrvatskoj, gdje će se manifestacija odvijati.
Na kraju, koristim ovu priliku da se zahvalim svima, koji su proteklih godina i mjeseci predano radili na razvijanju našeg Društva, izgradnji ovog Centra te pripremi ovogodišnjih manifestacija koje se odviju u okviru 80-e godišnjice od osnivanja Društva.
Kao što sam nedavno rekao na proslavi 80-e godišnjice Društva u Glini, želim da u budućnosti nastavimo jačati i razvijati Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ u svim segmentima djelovanja. Vjerujem da smo u proteklih 80 godina, unatoč mnogim problemima i izazovima s kojima smo bili suočeni, postavili dobre temelje kako bi nove generacije mogle lakše i bolje ostvarivati našu misiju, očuvanja i razvijanja srpskog identiteta i kulture, pri tome ne zaboravljajući prošlost i tradiciju, ali okrećući se budućnosti, tražeći u njoj svoje mjesto. Vjerujem da će jedan od mojih nasljednika za nekoliko godina na ovom mjestu moći reći dobro došli u novi Srpski kulturni centar u kojem djeluje Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ kao stabilna i prosperitetna organizacija Srba u Hrvatskoj, koja zajedno s drugim srpskim organizacijama osigurava dugoročni opstanak našeg naroda u ovom Gradu i Državi. S ovim željama i nadanjima, zahvaljujem vam na dolasku i podršci našem Društvu!