foto: Valter Zanco

U Maksimijanovoj ulici u Puli, četvrtak 25. septembra 2025., otvoren je obnovljeni Srpski kulturni centar (SKUC) u Istri. Program otvaranja, u suorganizaciji s našim manjinskim Vijećima srpske nacionalne manjine grada Pule i Istarske županije, bio je posvećen Dedićima – Matiji, Gabi, Arsenu i njegovom bratu Milutinu, čija je izložba, uz pomoć njegovih sinova Filipa i Luke, postavljena u novootvorenom centru.

Veliki je ovo dan za srpsku zajednicu u Puli i Istri, istaknuo je voditelj Centra publici u prepunom Srpskom kulturnom centru Milan Rašula, jer s ovakvim prostorom dobivaju se mogućnost raditi izuzetne programe – izložbe, promocije knjiga, filmove, manje pozorišne komade, koncerte, ali i provoditi Program plus te voditi folklornu sekciju i hor. Rašula se također zahvalio Srpskom narodnom vijeću (SNV) i Uredu za nacionalne manjine Vlade RH, kao i projektantskom timu Milošu Ušljebrki i Jasni Čop Nuić.

foto: Valter Zanco

Prisutnima se obratila i generalna konzulica Republike Srbije u Rijeci Ivana Stojiljković, rekavši kako je Centar prostor zajedništva i dijaloga, u kojem su vrata otvorena svima koji žele da upoznaju bogatu srpsku kulturu, stvaralaštvo i umjetnost.

Milorad Pupovac izrazio je zadovoljstvo Centrom u Puli te pohvalio suradnje koje su dovele do obnove i otvorenja. Osvrnuo se i na iznimnu obitelj Dedić, njihovo stvaralaštvo i značaj za kulturu ovih prostora.

Malo je varoši dalo pjevača i muzičara kao što ih je dala šibenska Varoš – Arsen(ije), Vice, Mišo, Ivo, Nera i Duško. Malo je njezinih porodica kao što je porodica prvodoseljenog Dedić Todora i njegova sina Jovana dala takvih stvaraoca kao što su njihovi Milutin, Arsen, Gabi i Matija. Nije bilo mnogo ni onih u kojima nevremena neekumenska nisu slomila varoški ekumenski duh, kao što ga nije slomila u ovoj velikoj generaciji Dedića – Arsenu, Milutinu, Gabi i Matiji. Neka i taj duh, kao i duh njihovih djela, trajno prebiva u ovom Centru i vazda nadahnjuje sve one koji u njega dolaze. Baš kao što su Arsenova djela i njegovo prijateljstvo bili povezani sa Puležaninom Sergiom Endrigom i njegovim djelima – istaknuo je.

foto: Valter Zanco

O obitelji Dedić govorio je i književnik i esejist Đorđe Matić kazavši kako je Šibenik dao i daje mnogo velikih ljudi koji često odlaze i umiru drugdje. To je obilježilo i obitelj Dedić, no ako im nigdje nije bilo mjesta, onda im je mjesto u Puli, i ovdje će ga uvijek imati makar simbolički, zaključio je Matić, te nastavio kako je „Arsen prvi na našoj kantautorskoj sceni govorio u svoje ime, on je pjesničko JA pozicionirao u prvi plan. Koliko je tužno da njih troje više nema među nama, a mogli su biti – rekao je Matić.

foto: Valter Zanco

„Arsenova tragedija je u tome da je njegova prezentnost, ličnost bila toliko velika da pravu recepciju njegove umjetnosti mogli smo paradoksalno, tragično doživjeti tek kada je otišao. Gabi je predstavljala suprotnost tome, ona je bila diskrecija utjelovljena. Oni su kao obitelj bili simbol multikulturalnosti, porijekala koji nisu uvijek u skladu, koji se potiru međusobno, što je nama ovdje okupljenima poznato. U njenom slučaju, kao i kod recimo Davorina Popovića iz Indexa, trebalo je naći čovjeka koji je nekada nešto loše rekao o Gabi. Ako bi se moglo sažeti metaforički što je značio Matija kao pojavnost muzičke scene on je bio neodživljena budućnost. On je sve ono što je moglo biti, što je našim zajednicama poznato kroz stvarne ili simbolične odlaske. Matija je otišao od riječi koja je bila važna u njihovoj obitelji, otišao je u čisti ton, u čistu muziku u kojoj je bio apsolutno najbolji – zaključio je Đorđe Matić u svom emotivnom govoru tijekom otvorenja Centra.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa prikazani su videoisječci nastupa Arsena, Gabi i Matije, ljubaznošću HRT -a, te izveden glazbeno-recitatorski program u kojem su sudjelovali glumac Valter Roša i kantautor Bruno Krajcar, kao hommage obitelji Dedić i trajnom nadahnuću koje ostavlja njihovo stvaralaštvo.

foto: Valter Zanco

Na otvorenju je bio i istarski župan Boris Miletić, saborska zastupnica Dragana Jeckov, kao i mnogi ugledni kulturni radnici grada Pule i cijele Istre.