Važno nam je da regionalna nagrada koju smo dobili nosi ime Srđana Aleksića, jer njegov čin reprezentira iste vrijednosti koje i Novosti nastoje afirmirati, istaknula je glavna urednica Novosti Andrea Radak primajući priznanje u Banjoj Luci.
Uokviru Dana Srđana Aleksića u nedjelju su u Domu omladine u Banjoj Luci uručene regionalne novinarske nagrade “Srđan Aleksić”. U kategoriji “Za medije” priznanje su dobili tjednik i portal Novosti iz Zagreba, u kategoriji “Za hrabrost” nagrađena je Bojana Jovanović s portala Krik iz Beograda, a “Za doprinos zajednici” Haris Rovčanin iz sarajevskog portala Detektor.
Nagrada nosi ime po Srđanu Aleksiću, mladiću ubijenom 1993. kada je u Trebinju pokušao spasiti svog sugrađanina bošnjačke nacionalnosti. Njegovo ime postalo je simbol za vrijednosti koje pokušava afirmirati i ova nagrada, poput građanske hrabrosti, ljudskosti, solidarnosti i prava da se bude drugačiji.
– U redakciji nas je jako razveselila vijest da smo dobili baš ovu nagradu. U našem poslu ima puno borbe, profesionalne, društvene i egzistencijalne, pa nam je posebno drago zbog priznanja i zbog toga da ga je dobio kolektiv – naglasila je glavna urednica Novosti Andrea Radak, koja je uz izvršnog urednika zaduženog za portal Gorana Borkovića primila nagradu u punom predvorju Domu omladine.
Andrea Radak je kazala da Banja Luka ima posebno mjesto u povijesti Novosti, s obzirom na to da je prvi broj tjednika štampan prije točno 24 godine, 10. decembra 1999., upravo u tom gradu, gdje su se Novosti godinama tiskale.
– Važno nam je i da je nagrada regionalna, jer smo prolazeći danas Banjom Lukom prepoznali određene toponime koji su do 1990-ih postojali i u Zagrebu – imali smo ulicu Đure Daničića, kazalište Jazavac, bolnicu Mladena Stojanovića… Važno nam je i da nosi ime Srđana Aleksića, jer njegov čin reprezentira iste vrijednosti koje i Novosti nastoje afirmirati. Bitno nam je da smo izrasli iz manjinskog konteksta, ostali smo vezani za njega, ali smo shvaćanje tog konteksta i njegovo ispreplitanje s onim općim proširili na najbolji mogući način – istaknula je Andrea Radak.
Novosti su za nagradu nominirali Veran Matić i Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) iz Srbije uz obrazloženje da je taj tjednik najnapadaniji na prostorima bivše Jugoslavije. “Radi se o jednom od najboljih nedeljnika ne samo u regionu, nego i svakako najboljem mediju koji izdaje jedna manjinska organizacija u Evropi”, napisao je Matić i naglasio da je njegova redakcija multietnička, iako se formalno radi o mediju srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Žiri je ustvrdio da Novosti utječu ne samo na društvo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj regiji, te da su autori koji pišu ljudi od kredibiliteta i čuvari zdravog razuma s konstantnom, dosljednom i profesionalnom kvalitetom sadržaja.
Nagrada “Za hrabrost” ide u ruke Bojane Jovanović, novinarke i urednice portala Krik iz Beograda čiji tekstovi precizno razotkrivaju poveznice između organiziranog kriminala i ljudi u vrhu državnog aparata. Njihovo razotkrivanje, prema mišljenju žirija, pruža zastrašujući uvid u srpsku političku stvarnost – da je organizirani kriminal ne samo povezan s državnim aparatom, nego i vođen i štićen iz njegovih najviših vrhova. Riječ je o vrhunskom istraživanju o tamnim uglovima društva s preciznim uvidom koji osvjetljava beskrupulozne metode navodne društvene elite i ljudi koje plaćamo da brinu o našoj sigurnosti, poručio je žiri.
Zahvaljujući kolegama iz redakcije koji su je prijavili, Bojana Jovanović istaknula je tešku situaciju u kojoj se nalazi novinarska struka na ovom području, kao i nadu da mladi ljudi zbog toga neće biti demotivirani da se bave ovom profesijom.
– Ne smatram da smo mi heroji, nego da pravimo svoj posao onako kako mislimo da treba – zaključila je.
U kategoriji “Za doprinos zajednici”, po uloženom vremenu, trudu i rezultatima, istakao se projekt Harisa Rovčanina, novinara portala Detektor iz Sarajeva, koji nadmašuje dosege uobičajenog novinarskog rada. Rovčanin je Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu BiH učinio iznimno edukativnom, preglednom i živom, prilagođenom vizualnom senzibilitetu mladih generacija. Kako je naveo žiri u obrazloženju, u našim nacionalizmima opterećenim društvima njegov rad predstavlja ogroman i trajan doprinos borbi protiv manipulacija ratnom prošlošću.
– Kada smo krenuli prije dvije godine u ovaj projekt, osnovna želja bila je borba protiv manipulacije i svih narativa koji negiraju sudski utvrđene činjenice, prije svega one vijeća u Hagu. Baza je namijenjena svima, od učenika i studenata do novinara i profesora – rekao je Rovčanin, istaknuvši da za dosta zločina nitko nije osuđen, ali je u Hagu utvrđeno da su se dogodili. Najavio je dodatno proširivanje baze s presudama sudova u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.
Regionalna novinarska nagrada “Srđan Aleksić” dodjeljuje se za profesionalno i društveno odgovorno medijsko izvještavanje koje rezultira konkretnim dobrobitima za ljude i zajednice (doprinosi pomirenju, zaštiti ljudskih prava, uključivanju marginaliziranih i ranjivih grupa, rodnoj ravnopravnosti, vladavini prava, kulturi dijaloga, borbi protiv govora mržnje i lažnih vijesti ), te za iskazanu novinarsku hrabrost. Priznanje je prvi put dodijeljeno prije 13 godina, a zadnje dvije ima regionalni karakter i uručuje se na Dan ljudskih prava. Dodjelu je podržao i Rade Aleksić, Srđanov otac, koji je poručio da mu je drago da se i na ovakav način čuva ime njegovog sina.
Na ovogodišnji konkurs za regionalnu nagradu “Srđan Aleksić” stigla je 41 nominacija za 31 novinara/ku i 10 medija, o kojima je odlučivao žiri u sastavu Ana Hegediš Lalić (Srbija), Slavica Lukić i Boris Pavelić (Hrvatska), Vladan Mićunović (Crna Gora) i Borislav Kontić (Bosna i Hercegovina).
Nagradu raspisuju Helsinški parlament građana Banje Luke, Mreža za izgradnju mira, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Institut za medije Crne Gore i Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije “Lupiga – svijet kroz obične oči” iz Hrvatske.
Dani Srđana Aleksića održani su za vikend 9. i 10. decembra u Banjoj Luci, uz okrugle stolove o ljudskim pravima i SLAPP tužbama, te predstavljanje zbornika “Zamišljanje žene” uz reviju dokumentarnih filmova o ljudskim pravima.