Likovno-znanstvena monografija „Mirogoj – Povijest i baština multikonfesionalne nekropole Zagreba“ autora Dragana Damjanovića, predstavljena je u petak, 17. aprila 2026., u Novinarskom domu. Promocija knjige, koja je nastala u zajedničkom izdanju Srpskog narodnog vijeća i ArTresor naklade, održana je na stotu obljetnicu smrti Hermanna Bolléa, projektanta Mirogoja te na 150. godišnjicu otvorenja počivališta stanovnika Zagreba.
Opsežna monografija prikazuje povijest izgradnje Mirogoja s naglaskom na gradnji njegovog arhitektonskoga okvira – arkada i paviljona – uz komparativne primjere stilskog rješenja iz sličnih kompleksa na području južne i srednje Europe. Specifičnosti Mirogoja, navedeno je, stavljene su u društveni, politički i kulturni kontekst vremena kada je groblje utemeljeno i građeno. Knjiga je opremljena s više stotina arhivskih i suvremenih fotografija, ilustracija i nacrta.
Milorad Pupovac, u ime suizdavača, kazao je da ova monografija predstavlja trajno svjedočanstvo zagrebačke povijesne multikonfesionalnosti. Posvećena je, kako je naveo, pravoslavnom dijelu groblja, židovskom, evangeličkom, a prije svega katoličkom. Podsjetio je da na Mirogoju počivaju znameniti Srbi i Srpkinje.
Povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac istaknula je da se Damjanović prihvatio sveobuhvatnog istraživanja jednog od najznačajnijih Bolleovih ostvarenja – zagrebačkog gradskog groblja Mirogoj.
– Autor se u prvim poglavljima knjige detaljno bavi poviješću i običajima te zakonskim regulativama pokapanja pokojnika u Europi, s posljednjim osvrtom na reforme sahranjivanja na području Habsburške monarhije u razdoblju 19. stoljeća. Komparativno su prikazana europska groblja koja su projektirana sa sustavom arkada, grobnih kapela i mauzoleja, što nam daje dragocjen uvid i potvrdu teze da je Mirogoj jedan od najraskošnijih i arhitektonski najzanimljivijih grobljanskih kompleksa – objasnila je Kraševac.
Ana Bezić, urednica monografije, kao glavnu posebnost zagrebačkog groblja ističe to što je jedno društvo prije 150 godina odlučilo da dio svoje predstave o budućnosti odredi multikonfesionalno.
– Ma koliko Mirogoj bio građanski i buržoaski projekat, u njemu leži radikalna ideja za budućnost. Takva odluka nije bila samo urbanistička ili administrativna, ona je govorila o tome kako jedno društvo razume zajednicu, razlike, pripadnost i smrt – navela je Bezić.
U više stotina stranica ove knjige otkrila se velika količina našeg dosadašnjeg neznanja, smatra arhitekt Zlatko Karač. Količina činjenica, novih podataka i atribucija čini nemjerljivi doprinos koji ova knjiga donosi u odnosu na njegove prethodnike, također vrlo vrijedne publikacije, smatra Karač.
Opisujući kontekst u kojem nastaje Mirogoj, on je kazao da tadašnja nova komunalna groblja, koja više nisu bila konfesionalna, predstavljaju uspon modernizacije koja se događala u svim bitnim prijestolnicama tadašnje Europe.
– Zagreb je 1876., utemeljivši novo gradsko groblje, odlučio postupno zatvoriti cijeli niz starih povijesnih grobalja koja su se nalazila diljem današnjeg grada, vezane uz ondašnje župe i crkve. Damjanović u uvodu knjige donosi odličnu retrospektivu jer nas podsjeća na Zagreb i njegovu kulturu smrti – poručio je Karač.
Autor monografije, povjesničar Dragan Damjanović, naveo je da se monografija postupno gradila te da je možda ne bi ni bilo da se nije dogodio zagrebački potres 2020. koji je dodatno ugrozio Mirogoj.
– Mirogoj sam počeo fotografirati 2003. godine. Do 2026. sam bilježio njegovu transformaciju, ali nažalost nedovoljno jer nisam bio svjestan koliko je ta transformacija brza i pogubna za baštinu. Puno toga je izgubljeno – kazao je autor i upozorio na ugroženost, prije svega, židovskog dijela groblja.
Na promociji knjige sudjelovao je i ravnatelj Gradskih groblja Igor Rađenović koji je izjavio da se na Mirogoju više ne prodaju grobne parcele kako bi se kompleks maksimalno povijesno sačuvao.
Izvor Novosti “Nepoznato o Mirogoju”, Anja Kožul, 18.4.2026.