Simbolički, na godišnjicu prvog masovnog ustaškog zločina u Glini 1941., kada je bez ikakvog povoda uhapšeno, odvedeno i ubijeno oko 450 Srba iz tog grada i okolice, u Srpskom kulturnom centru “Josif Runjanin” u srijedu je održana promocija knjige povjesničara Igora Mrkalja “Ustaški teror i genocid – primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine”.
Riječ je o znanstvenoj monografiji, objavljenoj u izdanju Srpskog narodnog vijeća i Profila, u kojoj autor na preko 700 stranica donosi dubinsku analizu temeljenu na brojnim izvorima, među kojima i dosad neistraženima. Mrkaljevo monumentalno djelo, istaknuto je na iznimno posjećenoj promociji, posebno je važno u vremenu u kojem povijesni revizionizam uzima sve više maha.
Prema povjesničaru Ivi Goldsteinu, uredniku monografije i mentoru Mrkaljeva doktorata na temelju kojega je djelo naposljetku i nastalo, radi se o “završnoj riječi o teroru i genocidu koji se dogodio ne samo na području Gline, nego i cijele NDH”.
“Kada je čovjek pročita, shvatit će da se bazična teza na kojoj se temelji ova knjiga naprosto ne može poricati. Autor je svojim radom otišao i korak dalje od “Glinskog zbornika”, objavljenog prije nekoliko godina također u izdanju SNV-a. Mrkalj se u radu koristio bogatom dokumentacijom iz raznih arhiva, uključujući izjave glinskog župnika Franca Žužeka i samog nadbiskupa Alojzija Stepinca, kao i pripadnika ustaškog pokreta” – rekao je Goldstein te podsjetio da je završna faza ustaškog terora, koja je kulminirala u genocidu, obuhvaćala kako zločin koji se dogodio 13. maja 1941., tako i 29. jula iste godine u glinskoj pravoslavnoj crkvi.
Baš zbog činjenice da su masovni zločini počinjeni na području Gline i glinskog kotara paradigma ustaškog genocida nad Srbima u NDH, o tom se povijesnom razdoblju i ranije mnogo pisalo, ukazao je pak Milan Radanović iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.
“Međutim, knjige ovakvog značaja ne pojavljuju se tako često. Usuđujem se reći da se u našoj historiografiji, a pritom ne mislim samo na onu hrvatsku, nego i na postjugoslavensku, Mrkaljeva knjiga izdvaja i u tom smislu spada među najzaokruženije i najrelevantnije. Posebno mi je drago što ju je napisao Glinjanin, čovjek koji i dalje živi u ovome gradu, a koji će do kraja života nositi breme svoga rada”, rekao je voditelj Arhiva Srba.
Milan Radanović, koji je također povjesničar, ukazao je i kako “Ustaškog terora i genocida – primjera Gline i glinskoga kotara 1941. – 1942.” u postojećem obimu ne bi bilo da Igor Mrkalj nije vrstan istraživač.
“Istraživački zanat se brusi godinama, a Igor ga je usavršio i ova knjiga upravo je rezultat tog obimnog znanja i njegove iznimne vještine. Uostalom, posao vrsnog istraživača ovdje je u najboljem svjetlu prešao u posao vrsnog interpretatora koji je uspio procijeniti važnost i suštinu svih dostupnih izvora vezanih uz tragične događaje koji su promijenili socijalnu, profesionalnu i nacionalnu strukturu Gline”, dodao je Radanović.
Autor knjige Igor Mrkalj kazao je kako smatra da njegova opsežna monografija predstavlja dosad najpotpuniju rekonstrukciju navedenih događaja. Uza sve to, kroz svoj je dugogodišnji rad, temeljen u prvom redu na znatiželji, uspio rekonstruirati sudbine brojnih Glinjana, uključujući onu Ilije Letića. Riječ je o pekaru, u čijoj se nekadašnjoj kući danas nalazi Srpski kulturni centar u kojem je promovirana knjiga, i koji je bio prva glinska žrtva majskog zločina iz 1941. Tim je i friško objavljena knjiga, objasnio je Mrkalj, na svojevrstan način došla na mjesto zločina.
“Knjiga predstavlja siguran i nezaobilazan temelj za suprotstavljanje svim manipulacijama, mistifikacijama i negacijama masovnih ustaških zločina, kao i općenito zločinačkog karaktera ustaške države, njezinih stvarnih ciljeva i načina funkcioniranja”, kazao je Mrkalj te dodao kako njegova monografija ne bi imala šanse za uspjeh bez spoznavanja teorije. Bez teorije nema ni povijesti – poentirao je autor.
Politolog Ilija Ranić, koji iza sebe ima i bogato izdavačko iskustvo, istaknuo je da je u vrijednost Mrkaljevog rada utkano i istraživanje mikropovijesti. Pritom se radi i o bogato metodološki utemeljenoj knjizi koja, prema Ranićevim riječima, zaslužuje najširu pažnju, pogotovo u vremenima sveprisutnog revizionizma, obilježenog pogubnom manipulacijom poluistinama u pokušaju izjednačavanja ustaša i partizana. Ranić je podsjetio i kako je hrvatska Vlada nedavno donijela zaključak na temelju kojeg se pokreće znanstveni projekt “Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća”.
“U tom zaključku navodi se kako su se u kontekstu Drugog svjetskog rata najviše istraživale žrtve NDH i komunističkog režima, kako je “NDH bila odgovorna za nasilje i zločine nad neistomišljenicima, posebno Srbima, Židovima i Romima” te da su “broj žrtava i okolnosti njihova stradanja još uvijek kontroverzna tema”. Skrećem pažnju na dva sporna pojma – “neistomišljenici” i “kontroverzna tema”. To nije ništa drugo nego relativiziranje. U takvom kontekstu postavlja se pitanje možemo li uopće očekivati da će najavljeni projekt dati ikakve vjerodostojne rezultate”, istaknuo je Ranić uz još jedno otvoreno pitanje: hoće li za znanstvenike kao što je Igor Mrkalj biti mjesta u takvom projektu? Odgovor, nažalost, već znamo.
Predstavljanju Mrkaljevog monumentalnog djela prethodilo je polaganje vijenaca na Spomen kosturnici glinskih žrtava ustaških pokolja na pravoslavnom groblju u Glini.
Na spomen-kosturnici na pravoslavnom groblju u Glini u srijedu je služen parastos i obilježena 85. godišnjica prvog masovnog ustaškog zločina u tom kraju u kojem je 13. maja 1941. bez ikakvog povoda uhapšeno, odvedeno i ubijeno oko 450 Srba iz Gline i okolice. Time je Glina postala prvi grad kojem su svega mjesec dana od proglašenja NDH pobijeni gotovo svi odrasli srpski muškarci.
“Parastos nije samo sećanje na smrt, ono je molitva za život večni, ali i opomena živima da zlo nikada ne sme biti zaboravljeno niti ponovljeno. Naše sećanje je sveto, ne radi osvete, ne radi mržnje, već radi istine, pravde i ljudskog dostojanstva. U strašnim danima ustaškog terora mnogi nedužni ljudi iz Gline i okolnih krajeva odvedeni su u smrt samo zato što su bili pravoslavni Srbi. Njihovi glasovi su utišani, ali njihovo stradanje nije nestalo. Ono živi u pamćenju naroda, u molitvi crkve i u našim savestima”, poručio je paroh Mile Ristić.
Ristić je istaknuo i kako se paljenjem svijeća i molitvama ne prizivaju podjele. Naprotiv, dodao je, time se poziva na mir, razumijevanje i poštovanje svakog čovjeka.
“Istinsko pomirenje može postojati samo tamo gdje postoji istina i gdje se žrtve ne prećutkuju. Neka nas stradanje nevinih nauči da čuvamo veru, porodicu, dostojanstvo i ljudskost. Neka nas podseti da zlo počinje onda kada čovek prestane da u drugom čoveku vidi brata”, rekao je paroh Ristić.
Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Gline, vijenac su ispred Srpskog narodnog vijeća položili Boris Milošević, Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Mirjana Olujić.
Izvor: Samostalni srpski tjednik Novosti, autorica Tamara Opačić, naslov “Predstavljena monumentalna monografija Igora Mrkalja o zločinima u Glini”, objavljeno 14.5.2026.
Knjiga Igora Mrkalja je u prodaji, kliknite za više detalja.