U Zagrebu je od 19.-22. oktobra 2023. održan sastanak Evropske federacije nacionalnosti FUEN – Federal Union of European Nationalities (FUEN), krovne organizacije nacionalnih manjina na nivou Evrope.
Kao domaćin, Srpsko narodno vijeće je ugostilo članove i članice Radne grupe slavenskih manjina, koje djeluju unutar FUEN-a, na njihovom zagrebačkom sastanku, s delegatima koji dolaze od Kašubije i Gradišća do Estonije i Ukrajine.
Pozdravni govor delegatima, prvog dana sastanka, održao je Milorad Pupovac, predsjednika SNV-a, s ciljem da približi svojim evropskim kolegama historijski pregled onoga što su Srbi u Hrvatskoj.
Krenuo je od prvih dalmatinskih manastira pravoslavne kršćanske kulture, „Krupe“ i „Krke“, kao svjedoka prisustva srpske zajednice na ovim prostorima još od sredine i prve polovice 14 stoljeća, nastavio spominjanjem više historijskih i pokrajinskih entiteta, unutar koji su Srbi imali svoj značajan udio, pri tom naglasivši kako su oduvijek prije svega, u zajedništvu s Hrvatima, radili na narodnom jedinstvu što svoj vrhunac dostiže unutar Ilirskog pokreta, kojeg čine najznačajniji Srbi i Hrvati svoga vremena, posebno istaknuvši svoje sunarodnjake, Petra Preradovića, kao i Josifa Runjanina, koji je uglazbio hrvatsku narodnu, nacionalnu i naposljetku državnu himnu.
Predsjednik SNV-a naglasio je važnost oslobođenja od dvaju carstava, Osmanlijskog i Austro – ugarskog, što dovodi do značajne historijske prekretnice u emancipaciji Srba i Hrvata, od tada dvaju ravnopravnih naroda, u jeziku i stremljenjima.
U brojnim iskušenjima teško stečenog zajedništva, Srbi i Hrvati stalno nailaze na prepreke, naglasio je Pupovac, što posebno biva izraženo tokom mračnog perioda ustaške NDH-a, gdje opet izlaze kao pobjednici, stvorivši antifašistički savez, jedan od najistaknutijih na cjelokupnom europskom prostoru. Manjinama su u Jugoslaviji osigurana prava na način kojih do tada nisu imali. Srbi u Hrvatskoj su živjeli u nacionalnoj državi hrvatskog naroda, koja je ujedno bila i država srpskog naroda, imali su neku vrstu konstitutivnosti unutar te države, istaknuo je Pupovac došavši tako do raspada zajedničke države pri kraju 20. stoljeća, koje Srbima i Hrvatima donosi razdoblje nove historijske tragedije, podjela i sukoba, kako unutar etničkih, tako i međuetničkih.
„To razdoblje je ostavilo dubok trag i teške posljedice i po Hrvatsku kao zemlju, i po Srbe u Hrvatskoj. Taj sraz je uzrokovao da se broj Srba u Hrvatskoj s 12 posto ukupnog stanovništva smanji značajno za nekoliko stotina hiljada onih koji su izbjegli u roku od 48 sati, nakon vojnih akcija tokom 1995. godine. Nakon toga počinje proces reintegracije jednog dijela prostora koji je bio separiran od RH, i to na miran način uz pomoć UN -ove misije, što predstavlja jedan od značajnih i uspješnijih dijelova u završetku rata na prostorima bivše Jugoslavije. U tom periodu su stvorene današnje ključne srpske institucije u Hrvatskoj, u periodu od 1996.-1997. godine, kada je potpisan Erdutski sporazum, kao i Pismo namjere Vlade RH o završetku mirne reintegracije, što predstavlja dva temeljna dokumenta na osnovu kojih se regulira status Srba u Hrvatskoj, uz već obnovljene organizacije koje su postojale ili prije II svj rata, kao što je Srpsko privredno društvo Privrednik, i Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, koja je osnovana 1944. godine, za vrijeme rata u Glini“.
Svoje obraćanje delegatima, predstavnicima slavenskih manjina u Europi, Pupovac je završio istaknuvši današnji broj pripadnika srpske zajednice prema posljednjem popisu, gdje su od nekadašnje zajednice s 600.000 pripadnika došli na brojku od 123.000, prema posljednjem popisu.
„Mi smo negdje po konsolidaciji kao nacionalna manjina, kada su posrijedi kulturne, obrazovne, socijalne, ekonomske i razvojne potrebe negdje na 2/3 nesigurnog puta, posebno kada je posrijedi politička participacija jer je to desnici stalna meta, da se to nama ukine, ali takvo je iskustvo manjina, ne samo na ovim prostorima, u sve manje stabilnom svijetu. Važno je da Fuen kao krovna manjinska organizacija koja okuplja evropske manjine, odašilje glasove za očuvanje stečenih prava manjina i za napredovanje. Odnos većine i manjine je dinamički proces u kojem je uvijek potrebno činiti više da bi se dobilo bar onoliko koliko bi bilo zadovoljavajuće“.
Nakon svečanog otvorenja, u četvrtak 19. oktobra, zagrebački susret slavenskih manjina krenuo je udarno. Još istu večer organizirana je tribina o ženama u manjinskim zajednicama, uz moderaciju Nine Čolović. Jelena Nestorović naglasila je nedovoljnu ravnopravnost žena i mladih u društvu.
Djevojčice se od malih nogu odgajaju u patrijarhalnom duhu pa im se kupuju lutke kako bi naglasila njihova buduća uloga supruge, majke i skrbnice u porodici, rekla je Jovana Rašeta, učiteljica iz Donjeg Lapca, naglasivši kako “nemamo ginekologa pa do prvog moramo ići sto kilometara i to ne autoputom”. Antonija Petričušić, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, ocijenila je da se problemi žena u manjinskim zajednicama nedovoljno primjećuju. Procesi kod Romkinja gori su nego kod ostalih, ali zaboravlja se da se i žene iz drugih manjina, i to ne samo u Hrvatskoj, suočavaju s diskriminacijom.
Više o prvom danu https://www.portalnovosti.com/zene-se-tjera-da-budu-cuvarice-patrijarhata
U petak, 20. oktobra je uslijedio skup na kojem su se predstavnici evropskih slavenskih manjina upoznali s manjinskim pravima u Hrvatskoj, prije svega srpske, upriličen u staroj Gradskoj vijećnici u Zagrebu, zgradi koja je nekad bila sjedište Sabora. O broju pripadnika ovisi upotreba manjinskog jezika, pa u Hrvatskoj u nekoj sredini jezik i pismo mogu biti službeni ako te manjine ima više od 33 posto, što je najviše u Evropi, rekla je na FUEN-ovom seminaru bjelovarsko-bilogorska dožupanica Tanja Novotny Golubić.
Više o drugom danu https://www.portalnovosti.com/ne-volimo-biti-brojevi-i-kvote
Seminar je nastavljen radnim sjednicama, dok je u subotu organiziran posjet Glini i Vrgimostu gdje su se naši prijatelji upoznali s problemima lokalnih srpskih zajednica, a na kraju su obišli Petrovu goru.
Više o posljednjem danu https://www.portalnovosti.com/manjinci-obisli-petrovu-goru-glinu-i-vrginmost
Organizacijski tim zagrebačkog sastanka FUEN-a, ispred SNV-a:
Nikola Vukobratović, Nina Čolović, Tamara Bosanac, Jovana Popović, Nikola Kožul, Nina Rašidović, Tena Bakšaj i Jana Hodžić