Građani Gline trebali bi smoći snagu da vrate ime Spomen-domu, jer događaji koji su se kroz povijest odvijali u njihovu gradu predstavljaju jasno upozorenje o posljedicama mržnje, poručio je Boris Milošević
Piše: Vladimir Jurišić / NOVOSTI
Da je na prostoru ispred Hrvatskog doma, nekadašnjeg Spomen-doma u Glini, na mjestu gdje je stajala crkva Presvete Bogorodice, teško govoriti ali još teže šutjeti, potvrdila je komemoracija žrtvama masakra počinjenog 29. srpnja i 4. kolovoza 1941. godine.
Riječ je o jednom od najsvirepijih zločina nad Srbima u NDH i primjeru strahote ustaške ideologije. U glinsku pravoslavnu crkvu Rođenja Presvete Bogorodice, dovedeno je oko 400 Srba s područja Topuskog u željezničkoj kompoziciji od četiri vagona. Prije toga im je rečeno da idu na rad u Liku. Njih 300 strijeljano je u pravoslavnoj crkvi, noću 29. na 30. jula.
Kasnije, u akciji lažnog pokrsta je u samoj crkvi 4. na 5. augusta ubijeno oko 700 Srba s područja kotara Vrginmost, dok su ostalih 300 po jednom ili 564 po drugom istraživanju, ubijeni između Marinbroda i Novog Sela Glinskog.
Mnogi su nasjeli na ovaj zloguki poziv nadajući se da će tako sačuvati svoje, ali i živote svojih obitelji. Do zadnjega, pobijeni su noževima i drugim hladnim oružjem u crkvi i oko nje.
Na mjestu uništene crkve, 1969. godine, izgrađen je Spomen-dom u kojem je bila izložena arhivska i muzejska građa o počinjenim zločinima u cijelom glinskom kraju, a postavljeno je i spomen obilježje s uklesanim imenima 1564 žrtve.
U kolovozu 1995. spomen obilježje je uništeno, a Spomen-dom preimenovan u Hrvatski dom. Upravo je to neobjašnjivo preimenovanje još jednom bilo tema koje su se posebno dotakli govornici na ovom skupu.
– Dokumenti iz Spomen-doma su razneseni. Srećom, dio je sačuvan i sad ga istražuje grupa istraživača. Kada bi se vratilo ime Spomen-domu, vjerujem da bi se vrlo brzo mogao biti izložen manji postav za javnost, te restaurirana i vraćena spomen ploča.
Tužno je da stojimo pred zgradom koja se još uvijek ne zove Spomen-dom i to u godini kada Hrvatska predsjeda međunarodnim Savezom za sjećanje na holokaust – rekla je Vesna Teršelič iz nevladine organizacije Dokumenta.
Potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević je istaknuo kako je važno izvući pouke iz prošlosti.
– Građani Gline trebali bi smoći snagu da vrate ime Spomen-dom, jer događaji koji su se kroz povijest odvijali u njihovu gradu predstavljaju jasno upozorenje o posljedicama netolerancije, mržnje i podjela. Iz prošlosti trebamo učiti i posvetiti se izgradnji budućnosti u kojoj će svaka osoba biti poštovana bez obzira na svoju etničku pripadnost, vjeru ili porijeklo – kazao je Milošević.
Komemoraciju u Glini uveličali su svećenici Karlovačke, Slavonske i Zagrebačko-ljubljanske eparhije i ambasadorica Republike Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić, a posebnu notu obilježavanju tužne 82. godišnjice stravičnog zločina dali su glazbeni umjetnici iz Beograda. Među brojnim građanima skupu u Glini prisustvovao je i Đorđe Busić iz Moravica, dogradonačelnik Vrbovskog.
– Redovito dolazim na mjesta stradanja civila u Drugom svjetskom ratu na našim prostorima, a posebno na ovakva gdje je stradao veliki broj ljudi samo zato što su bili druge vjere. Odavanje počasti nevinim žrtvama od iznimne je važnosti, jer tako čuvamo uspomenu na stradale i istinu o strašnim zločinima prenosimo generacijama koje dolaze – naglasio je Đorđe Busić.