Foto: Sandro Lendler

Boris Milošević novi je predsjednik Srpskog narodnog vijeća, odlučeno je tokom glasovanja na današnjoj Skupštini Srpskog narodnog vijeća (SNV), koja se održala u Zagrebu, i to u prostorijama Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici. Skupština je izabrala Anju Šimpragu za njegovu zamjenicu, uz Draganu Jeckov koja nastavlja svoj dosadašnji mandat kao zamjenica predsjednika SNV-a.

U nastavku donosimo inauguracijski govor Borisa Miloševića:

Poštovani …
poštovana novoizabrane zamjenice
poštovana zamjenice
poštovani dosadašnji predsjedniče
poštovane vijećnice i vijećnici Skupštine SNV-a
hvala na velikom povjerenju da kao predsjednik budem na čelu ove naše velike institucije do kraja ovog mandata koji je u tijeku, a kojeg je ostalo nešto više od dvije godine.
Ovim izborom danas ja ću biti samo prvi u jednom velikom timu koji će zajedno raditi na programima i projektima naše organizacije. Tu u timu ću veliku pomoć i podršku imati u zamjenicama Dragani Jeckov i Anji Šimpragi, generalnom sekretaru Saši Miloševiću, svim radnicama i radnicima zaposlenim u kolektivu te vama članicama i članovima skupštine kao i vašim vijećima od kojih ste delegirani.
Nastojat ću biti maksimalno sažet jer vjerujem da je svima malo pala koncentracija, neki su aktivni još od sjednice predsjedništva jutros.
MILORAD
Ove godine će biti 28 godina od osnivanja SNV-a, a mandat idućem novom sazivu Vijeća će 2027. godine početi na 30 godišnjicu. I u ovih 28 godina, Milorad Pupovac je instituciju koju je osnivao, vodio 27 godina, ali gradio ju je svih 28 i nastavit će je graditi i narednih godina samo u nekoj drugoj ulozi koja neće biti čelna.
On će biti tu, jer nam treba njegovo znanje, životno i političko iskustvo s kojim se rijetko tko može mjeriti danas na političkoj sceni u Hrvatskoj, ali i šire. Možda bi se mogao mjeriti dijelom jedino naš današnji dragi gost Furio Radin.
Trebat će nam neko vrijeme da se na to naviknemo da više nije predsjednik, vjerujem i njemu, a možda će najteže biti desničarima kojima je najdraža meta za napadanje.
POVIJESNI KONTEKST LOKACIJE
Htio bi vam reći nešto o povijesnom kontekstu ove zgrade našeg Kulturnog centra u kojem po prvi put održavamo skupštinu SNV-a. Smatram važnim da znate zašto je ovaj centar i povijesno važan.
Dakle, 6. 6. 1912. je održana osnivačka skupština Saveza Dobrotvornih zadruga Srpkinja, na inicijativu Dobrotvorne zadruga Srpkinja u Zagrebu i Vladimira Matijevića osnivača i predsjednika Privrednika.
Sama osnivačka skupština je održana u dvorani Privrednika u Preradovićevoj 18, a novine su zabilježile da su odmah poslije skupštine svi članovi i članice otišli preko puta u novi dom Zagrebačke zadruge Srpkinja namijenjen Ženskom internatu na adresi Preradovićeva 21, koji je otvoren dvadesetak dana ranije, točnije 14. maja 1912.
I tako su skupštinari obišli zgradu u koju se moglo smjestiti 50 pitomica. Dobrotvorna zadruga Srpkinja je polako otkupljivala zemljište i onda izgradila zgradu internata.
Stotinjak godina kasnije mi održavamo svoju prvu Skupštinu na adresi nekadašnjeg djevojačkog internata kojeg su sagradile zagrebačke Srpkinje okupljene u dobrotvornu zadrugu. Možemo zapravo biti ponosni što smo generacija koja je uspjela sačuvati i koja čuva u rukama zajednice ono što s generacije prije stvarale i gradile.
TRANZICIJA
Da se vratimo sadašnjem trenutku. Meni je ova funkcija predsjednika čast, ali prije svega velika odgovornost. SNV je kao organizacija s godinama rasla u svakom pogledu, a danas i okuplja sve naše organizacije. Danas su sve srpske organizacije u Hrvatskoj zajedno okupljene u Savjetu SNV-a gdje raspravljamo o važnim pitanjima za cijelu zajednicu. Svatko iz svog kuta. Svjesni da predstavljamo zajednicu koja je zbog rata demografski teško stradala i prošla put od konstitutivnog naroda, pa potom statusa nove nacionalne manjine koja je imala značajan udjel u stanovništvu bez vlastitih organizacija i institucija, sve do današnje situacije gdje tražimo način da učvrstimo izgrađene institucije, održimo njihovu relevantnost i revitaliziramo ranjenu zajednicu.
Stoga je bitno da uključimo mlade u naše programe, ali ne samo u programe već i u upravljačke strukture. Ova mala promjena u vodstvu SNV-a znači svakako jedan početak tranzicije u našim organizacijama prema budućnosti.
Tranzicije prema novim idejama i politikama koje su potrebne za postojeće odnose u Hrvatskoj, Srbiji, Evropi koji su danas drugačiji nego prije 10-15 godina, tranzicije prema novim ljudima (tu sebe ne smatram novim, već više kao netko tko će olakšati tranziciju), prema novim ljudima kojih u zajednici ima. Mislim da imamo jednu dobru generaciju ljudi uključenih u rad naših organizacija, koja ima između 30 i 40 godina, koja danas/sutra može preuzeti najodgovornije poslove i provoditi najzahtjevnije programe u bilo kojoj našoj organizaciji, pa i Srpskom narodnom vijeću.

PROGRAMI
A poslovi odnosno programi koje Srpsko narodno vijeće danas ima su brojni. To svi znate. Dovoljno je vidjeti izvještaj za prošlu godinu i pogledati plan i program rada za ovu godinu. Koliko su ti dokumenti opširni i što sve Srpsko narodno vijeće radi po cijeloj Hrvatskoj gdje imamo organiziranu srpsku zajednicu.
Moj zadatak kao predsjednika Vijeća u ove preostale dvije godine mandata će biti će prvenstveno OČUVANJE postojećih programa i poboljšanje njihove kvalitete.
Neki programi kao naš medijski program Novosti je nedavno obilježio punih 25 godina, dakle Novosti su nešto mlađe od same organizacije, tu je od veterana – besplatna pravna pomoć, pa do novih programa kao što su Od vrata do vrata ili tv produkcija Vida TV.
Sad kad imamo mogućnosti i kapacitete važno je da sami zabilježimo svoju povijest, istražimo i ispričamo svoje priče. Istaknemo sve ono pozitivno što su Srbi u Hrvatskoj napravili, izgradili, otpjevali, odigrali, nacrtali ili napisali. Tu bitnu ulogu ima naš Arhiv, odjel za kulturu i mediji.
Osim očuvanja i jačanja postojećih programa, ono što je sad tek u začetku, a predstoji kao veliki posao je RAD KULTURNIH CENTARA u punom kapacitetu. Na tome ću kao predsjednik stavit naglasak, ali smatram to velikim zajedničkim zadatkom svih nas, jer ti centri se nalaze kod vas članova skupštine.
Važno je da im udahnemo život, da se u njima održavaju kulturni, obrazovni i drugi programi, da okupljaju ljude, ne samo članove srpske zajednice nego i većinski narod i sve ljude dobre volje.
Da za njih vrijedi ona Tinova (mislim na Tina Ujevića hrvatskog pjesnika koji je jedno vrijeme živio u Srbiji i pisao na srpskom)
“Sve što je dobro, bilo srpsko ili hrvаtsko, morа biti i srpsko i hrvаtsko; sve što je nepismeno, rđаvo, loše, bilo srpsko ili hrvаtsko, ne smije biti ni hrvаtsko ni srpsko. Vrijedno nekа je i jednimа i drugimа, а nevrijedno nekа vodа nosi“
JAVNE POLITIKE
Osim ovih programskih zadataka, od onih javnih politika i principa za koje ću se kao predsjednik zalagati i zagovarati, da gradimo i održavamo što bolje odnose, koliko je to moguće s Vladom RH, ali i sa lokalnim vlastima u sredinama gdje djeluju naša manjinska vijeća jer važno je da su manjinska lokalna vijeća prepoznata kao partner koji ima podršku i prihvaćenost svoje općine, grada ili županije.
Dobri odnosi i suradnja su nam važni i sa našom crkvom i to se odnosi na sve eparhije i svaku crkvenu općinu koja djeluje na području Hrvatske. Kao i sa našom maticom Srbijom i Republikom Srpskom u BiH gdje živi značajan broj naših sunarodnjaka. Tu smo uvijek spremni biti most suradnje između Hrvatske i Srbije i ponijeti teret možda i veći nego što realno naša snaga. Tako smo uvijek i shvaćali svoju ulogu i to se neće promijeniti, bez obzira na ovo turbulentno vrijeme.
Na kraju želim istaknuti, da neću zaboraviti osnovnu ulogu radi koje je Srpsko narodno vijeće i osnovano – borba za ostvarivanje manjinskih prava, da se Srbi u Hrvatskoj osjećaju jednakopravnim građanima, što znači borbu protiv svake diskriminacije, a pogotovo etničke i vjerske.
To se posebno odnosi na ostvarivanje prava na jezik i pismo, i borbu protiv govora mržnje. U borbi možemo biti uspješni samo ako budemo ono što smo bili do sada, jedinstveni, uporni i svoji, da vodimo svoju politiku ostvarivanja manjinskih prava.
Hvala još jednom svim članovima skupštine, idemo dalje u naredne dvije godine, zajedno!
Živjeli!