Nakon više od trideset godina od završetka rata, poglavlje o nestalima je još uvijek aktualno i nezavršeno, najviše kao stalno prisutna bol koja traje za obitelji koje traže svoje najbliže.
U Hrvatskoj se danas službeno traži 1725 osobe, a još uvijek na žalost postoje nestale osobe za koje nije pokrenut postupak traženja.
Kako postoji više od 800 ekshumiranih neidentificiranih posmrtnih ostataka važno je da svi kojima su srodnici nestali i još uvijek nisu pronađeni daju krv radi DNA analize. Jedna od nestalih koja je ove godine identificirana, a za koju nije pokrenut postupak traženja je Petrovka Kužet. U vrijeme nestanka imala je 41 godinu. Bila je gluhonijema i živjela je u Dobropoljcima kod Benkovca. U rujnu 1995. zapaljena je zajedno s vlastitom kućom.
U Hrvatskoj potraga za nestalima započela je odmah početkom rata 1991. godine, kada su vlasti nastojale utvrditi sudbinu nestalih i koordinirati procese zamjene zarobljenih i zatočenih. Pravi proces traganja za nestalim osobama faktički je započeo 1995. godine kada su izvršene prve velike ekshumacije nestalih u razdoblju 1991-1992. Prve ekshumacije grobnica nestalih iz Bljeska i Oluje odnosno iz 1995. godine su počele 2001. godine.
Od samog početka Hrvatska nije mogla sama uspješno tražiti nestale već je trebalo uspostaviti komunikaciju i suradnju s tada Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora). Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija potpisale su sporazum o suradnji u procesu pronalaženja nestalih osoba 17. studenoga 1995. godine, za vrijeme mirovnih pregovora o BiH u Daytonu. Ovim sporazumom strane su se obvezale na razmjenu potpunih i točnih informacija o nestalim osobama, kao i na osnivanje zajedničkog povjerenstva za traženje nestalih osoba koje će se sastajati u Zagrebu i Beogradu naizmjence.
Prvi jedinstveni popis nestalih neovisno o nacionalnosti i državljanstvu nestale osobe Hrvatska je dobila objavom prvog izdanja Knjige nestalih u prosincu 2006. Knjiga je obuhvatila 2144 imena povezanih činjenicom da su nestali u Hrvatskoj između listopada 1990. godine i studenog 1995. godine. Drugo izdanje je objavljeno u siječnju 2010., a treće u travnju 2012.. Četvrto i do sada posljednje izdanje je objavljeno u svibnju 2015. godine.
Podaci sadržani u Knjigama objedinjeni su u suradnji Službe traženja Hrvatskog Crvenog križa i Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja, usporedno su ih provjerili Međunarodni odbor Crvenog križa, Crveni krst Srbije i Komisija Vlade Republike Srbije za nestala lica pa su Knjige rezultat zajedničkih napora.
Unatoč objavljenim prvim knjigama, popis nestalih u Hrvatskoj i dalje nije bio jedinstven. Politički napori da popis nestalih bude jedinstven i na taj način isključivo promatran kao humanitarno pitanje su ipak rezultirali da se danas vodi jedan popis i jedna brojka svih nestalih bez obzira na etničku pripadnost i godinu nestanka.
Podaci o kretanju broja nestalih koje Republika Hrvatska traži:
Godina Broj nestalih na dan 30.08.
2016. 1992
2017. 1952
2018. 1922
2019. 1892
2020. 1869
2021. 1858
2022. 1832
2023. 1806
2024. 1792
2025. 1744
2026. 1725
Ukupno se na području bivše Jugoslavije traži više od 11000 osoba nestalih uslijed oružanih sukoba.
Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), izradila je online platformu Regionalna baza podataka aktivnih slučajeva nestalih osoba iz sukoba na području bivše Jugoslavije. Regionalna baza podataka omogućava obiteljima nestalih osoba, ali i svim zainteresiranima jednostavan pristup postojećim evidencijama te priliku za dostavljanje novih informacija koje mogu pomoći u rješavanju aktivnih slučajeva.