Srpsko kulturno društvo (SKD) “Prosvjeta” iz Zagreba i Muzej Jugoslavije iz Beograda sinoć su, 16. jula 2026., u Zagrebu otvorili izložbu “Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta”, a jedan od eksponata je i originalni rukopis “Ježeve kućice”, kultnog djela Branka Ćopića.
Višestruko nagrađivana izložba Muzeja Jugoslavije, koju je u Beogradu posjetilo preko 150.000 posjetitelja i u čijoj su pripremi sudjelovala i djeca iz Zagreba kao i brojni hrvatski stručnjaci iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti, otvorena je u zagrebačkom Srpskom kulturnom centru.
“Ježeva kućica” se kao nasljeđe mnogih generacija s ex YU prostora neuspješno pokušala izbrisati tijekom devedesetih u Hrvatskoj, tim je važnije ovo gostovanje Ćopića u Zagrebu, onoga koji nije dopustio da ga nitko svojata po etničkom ključu.
Kao inspiracija za naslov i osnovnu strukturu izložbe poslužio je citat iz Ćopićeva intervjua u kojem je rekao: “Nekad mi se čini da je dječja literatura samo jedan vid bježanja od stvarnosti, od sukoba s njom. Od neljudskog svijeta čovjek se spašava vraćanjem u djetinjstvo, izmišljajući novi svijet koji je bolji i ljudskiji od onoga koji ga okružuje.”
Izložba „Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta“ sastoji iz dvije cjeline. Prva je posvećena „Ježevoj kućici“, a osmišljena je kao svojevrsna fikcija, realizirana u suradnji sa djecom uzrasta od pet do deset godina iz Beograda, Zagreba i Sarajeva i studenticama scenografije Beogradskog univerziteta. Kroz seriju radionica djeca su maštala kako žele da izgleda izložba o čuvenoj Ćopićevoj priči. Tu su i moderne interpretacije “Ježeve kućice” hrvatskih autorica Silvije Šesto, Irene Jukić-Pranjić te grupe umjetnika i aktivista okupljene oko zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS).
“Imali smo sreću da smo imali divnu suradnju sa Željkom Jelavić, koja je edukatorica Etnografskog muzeja u Zagrebu, koja nam je pomogla oko radionica za djecu u Zagrebu, slično smo ponovili i u Sarajevu s kolegicama iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Sve te dječije ideje su u konačnici oblikovale ovu prvu cjelinu postava”, naglasila je Sara Sopić jedna od kustosica ove izložbe.
Kustosica Sopić istaknula je cijeli autorski tim izložbe koji je sudjelovao u osmišljavanju i realizaciji izložbe, istaknuvši Sinišu Ilića, likovnog umjetnika, Anu Dimitrijević i Aleksandra Popovića, iz umjetničkog kolektiva Karkatag, te Bojana Palikuću, dizajnera zvuka, Nikolu Krizanca, grafičkog dizajnera i Dušan Jevtića, koordinatora projekta.
Druga cjelina postava izložbe bavi se životom Branka Ćopića i ima prvenstveno dokumentarni karakter. Prati životni puta autora i sudbinu ovih prostora, od Kraljevine Jugoslavije, NOB-a, pa sve do potresnog oproštajnog pismo napisanog prije nego što se u ožujku 1984. godine bacio u smrt s Brankova mosta. No s druge strane, soba pisca, pored dokumentarnog materijala, predstavlja i mjesto na kojem nastaju Ćopićeva djela, taj izmaštani bolji svijet.
“Uz rad s djecom svakako nam je na ovoj izložbi bio važan i rad s odraslima. To su prije svega bili književnici i ljudi koji se bave literaturom za djecu. Tako nam je uz Dubravku Ugrešić, koja nas je pratila u jednom dijelu rada na postavu, pomogao i Dinko Kreho koji nam je nesebično ponudio svoj tekst o Branku Ćopiću, od koga smo saznali o mnogim suvremenim i novim tumačenjima Ćopićevog djela, o njegovom odnosu prema jeziku, o tome koliko mu je bila draga svaka lijepa reč ili riječ, ijekavica ili ekavica”, naglasila je Mirjana Slavković, uz Saru Sopić, kustosica izložbe.
Kustosice su posebno istaknule suradnju na postavu izložbe sa Zoranom Glihom, sinom Vilka Selana Glihe, likovnog umjetnika i ilustratora koji je 1957. godine nacrtao prepoznatljive ilustracije za prvo izdanje Ježeve kućice u obliku slikovnice, koja je ostalo najpopularnija do današnjih dana.
Uz Nikolu Vukobratovića, predsjednika SKD Prosvjeta, okupljenima se obratio i Milorad Pupovac, saborski zastupnik i lingvist, koji je otvarajući izložbu naglasio kako se otvaranje ovog postava u Zagrebu poklapa s 80. godišnjicom kako je Ćopić napisao Ježevu kućicu. Spomenu je neke od prvih glazbenih izvedbi Ježurke Ježića, posebno izdvojivši onu u aranžmanu Hrvoja Hegedušića i Ksenije Erker, koja i danas živi. “Zapravo gotovo cijelo stoljeće generacije djece su bila odgajana i školovana uz zovu pjesmu”, naglasio je Pupovac, te nastavio.
“Dvije osnovne poruke su kod ove Ćopićeve pjesme važne. Jedna je vrsta patriotizma, vrlina koje se uz njega vežu, koje je Ćopić kroz ovu pjesmu opjevao i kroz Ježurku Ježića i njegovu kućicu oslikao kao potpuni kontrapukt onome što se danas razumije na prostoru bivše Jugoslavije pod pojmom patriotizma. Dakle ne samo u zemlji u kojoj smo sada, u Hrvatskoj, nego i praktički svakoj drugoj zemlji i svakom drugom političkom državnom entitetu koji je nastao, taj koncept, taj smisao patriotičnosti je potpuno drugačiji.
Ćopićev patriotizam je neagresivan, nediskurzivno velik, jednostavno povezan sa vrlinama koje zapravo ne pripadaju državi, ni političkoj moći, niti ideji nacije, niti ideji domovine, nego zapravo pripadaju jednoj maloj skromnoj kućici, jednom malom skromnom biću. Meni se čini da će upravo to Ježurku Ježića održati, to će biti jedna od stvari koje će ga činiti relevantnim i u vremenima koja su pred nama”, naglasio je Pupovac posebno se zahvalivši Muzeju Jugoslavije na ovom zagrebačkom gostovanju.
Izložba “Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta” u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici bit će otvorena do 9. septembra, svakog radnog dana od 10 do 20, a vikendom od 10 do 18 sati. Ulaz je slobodan, a prvo stručno vođenje za odrasle na rasporedu je već DANAS, u petak 17. jula.