Srpsko narodno vijeće, Serb national council

Đuro Kurepa Đuro Kurepa
znameniti Srbi u Hrvatskoj

Đuro Kurepa – matematičar

Đuro Kurepa rođen je 16. augusta 1907. godine u Majskim Poljanama kod Gline. Paralelno je polazio i završio Srednju poljoprivrednu školu i Realnu gimnaziju u Križevcima. Nakon završenog studija matematike i fizike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Kurepa je boravio na Sorbonni, gdje se usavršavao pod vodstvom profesora M. Frecheta i drugih francuskih matematičara. U Parizu je 1935. godine obranio doktorsku disertaciju u kojoj je prvi put sustavno razvio teoriju stabala. Po povratku u Zagreb, do 1965. radio je na Filozofskom fakultetu, nakon čega je prešao na Prirodoslovno-matematički fakultet u Beogradu. Tamo je djelovao kao redovni profesor do umirovljenja 1977. godine, kada postaje profesor emeritus.

Kurepa je bio član JAZU-a, Akademije nauka i umjetnosti BiH i Srpske akademije nauka i umjetnosti. Bio je predsjednik Prosvjetnog savjeta Srbije, Znanstvenog vijeća u Matematičkom institutu u Beogradu, Saveza društva matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, Jugoslavenskog nacionalnog komiteta za matematiku te Balkanske matematičke unije. Jedan je od osnivača Društva matematičara i fizičara Hrvatske i njegov prvi predsjednik. Kao priznanje za svoj cjelokupni rad, Kurepa je 1976. godine dobio i nagradu AVNOJ-a.

Na sveučilištima u Zagrebu i Beogradu, Đuro Kurepa predavao je kolegije iz raznih područja matematike (matematička analiza, algebra, algebarske strukture, diferencijalne jednadžbe, kompleksna analiza, realne funkcije, teorija skupova, topologija). Napisao je oko 50 udžbenika za osnovnu i srednju školu, a samo je Školska knjiga iz Zagreba objavila njegova 23 naslova. Njegovi znanstveno-istraživački rezultati sadržani su u oko 170 znanstvenih radova objavljenih u mnogobrojnim časopisima diljem svijeta.

Đuro Kurepa najveće je rezultate u matematici postigao u istraživanju parcijalno uređenih skupova, Suslinovog problema, kardinalnih brojeva, hipotezi kontinuuma, aksiomu izbora, principa indukcije itd. Od svih njegovih istraživanja najdublji su trag ostavila ona koji se bave teorijom stabala i čuveni Suslinov problem iz 1920. godine. Preminuo je 2. novembra 1993. godine.

znameniti Srbi u Hrvatskoj
Konstantin Momirović

konstantin momirović

statističar

Živko Juzbašić

živko juzbašić

političar

Sofija Marinković

sofija marinković

narodna heroina

Branislav Ćelap

branislav ćelap

knjižar

Arsen Dedić

arsen dedić

muzičar

Simo Matavulj

simo matavulj

književnik

Adam Dupalo

adam dupalo

partizanski borac