Na teritoriju Republike Hrvatske djeluju institucije i organizacije koje u fokusu svoga djelovanja imaju pitanja ljudskih, građanskih i nacionalnih prava Srba te rade na promociji našeg kulturnog i vjerskog identiteta. Uz Srpsku pravoslavnu crkvu i pripadnike srpske nacionalne manjine u Saboru, u Hrvatskoj aktivno djeluju i organizacije bogate tradicije kao što su Srpsko kulturno društvo Prosvjeta i Srpsko privredno društvo Privrednik. Na osnovi međunarodnog pravnog akta Erdutskog sporazuma, na temelju kojeg je započeo proces mirne reintegracije na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, osnovano je i Zajedničko veće opština (ZVO), tijelo koje usklađuje interese srpske etničke zajednice u tom dijelu Hrvatske te upućuje inicijative i prijedloge prema institucijama vlasti.
Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta osnovano je u novembru 1944. godine u Glini. Ova tradicionalna kulturna organizacija Srba u Hrvatskoj, koja okuplja pripadnike srpskog naroda radi očuvanja i razvijanja nacionalnog identiteta, danas broji više hiljada članova, koji se okupljaju u 50 pododbora širom Hrvatske. S ciljem upoznavanja, razvijanja i njegovanja kulturno-historijskih tradicija Srba u Hrvatskoj, SKD “Prosvjeta” provodi niz aktivnosti. Njeni članovi i suradnici proučavaju i prezentiraju historiju, kulturu i suvremeni život srpskog naroda, organiziraju izložbe, tribine, književne susrete, promocije publikacija te folklorne, muzičke i sportske djelatnosti.
Srpsko privredno društvo “Privrednik”
Srpsko privredno društvo “Privrednik” osnovano je 1897. godine u Zagrebu kao jedna od najznačajnijih privredno‑prosvjetnih institucija srpskog naroda. Nakon što je Društvu tri puta bio zabranjivan rad – 1914., 1941. i 1946. – u teškim i neizvjesnim ratnim vremenima 18. decembra 1993. godine u Zagrebu obnovljeno je Srpsko privredno društvo Privrednik. U okviru SPD Privrednik danas djeluje omladinski klub Privrednik Junior, kao i Fond Vladimir Matijević za stipendiranje učenika i studenata. SPD Privrednik izdaje i istoimeni list koji izlazi svakog prvog petka u mjesecu kao podlistak samostalnog srpskog tjednika Novosti.
Srpska pravoslavna crkva
Srpska pravoslavna crkva jedna je od upravno samostalnih pravoslavnih crkava koje čine jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu. Upravnu samostalnost Srpska pravoslavna crkva stekla je zalaganjem Svetog Save 1219. godine. Ona je danas u rangu patrijaršije i ima eparhije u svim republikama bivše Jugoslavije, kao i u drugim zemljama u Evropi, Sjevernoj Americi, Australiji. Srpsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj sačinjavaju Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i eparhije Dalmatinska, Gornjokarlovačka, Slavonska, Osječkopoljska i baranjska, Zahumsko-hercegovačka i primorska, koja u svom sastavu ima grad Dubrovnik. Tijelo koje predstavlja SPC u Hrvatskoj je Episkopski savjet kojim predsjeda mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Porfirije, a čine ga i episkopi dalmatinski Nikodim, gornjokarlovački Gerasim, slavonski Sava i osječko-poljski i baranjski Heruvim.
Zastupnici/e Srba u Saboru
Pripadnicima nacionalnih manjina koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto stanovnika jamči se najviše tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru, a svoju zastupljenost ostvaruju na temelju posebnog biračkog prava na stranačkim listama, listama udruga nacionalnih manjina ili listama koje predlažu birači te manjine. Nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5 posto stanovnika, imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.
Tako pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Hrvatski sabor. Od toga pripadnici srpske nacionalne manjine biraju 3 zastupnika, pripadnici mađarske, talijanske, češke i slovačke biraju po 1 zastupnika. Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika, a 1 zastupnika zajedno biraju pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine.
Zastupnici nacionalnih manjina biraju se u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske, na način da će pojedinačnim izborom za zastupnika nacionalne manjine u Sabor biti izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača te manjine koji su glasali na izborima.
Zastupnici srpske nacionalne manjine u Saboru:
Milorad Pupovac, Dragana Jeckov, Anja Šimpraga
Zajedničko veće opština
Zajedničko veće opština (ZVO) je tijelo koje usklađuje interese srpske etničke zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koordinira prava te usmjerava inicijative i prijedloge prema institucijama vlasti. Veće čine općine Trpinja, Erdut, Markušica, Borovo, Jagodnjak, Negoslavci i Šodolovci, koje se nalaze na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.
ZVO je u formalnopravnom smislu nastao kao udruga sui generis, na osnovi međunarodnopravnog akta Erdutskog sporazuma na temelju kojeg je započeo proces mirne reintegracije na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, te odluke Vlade Republike Hrvatske od 15.10.1997. godine. ZVO svoja specifična prava crpi iz pisma Vlade RH po završetku mirne reintegracije u hrvatskom Podunavlju od 13.1.1997.
ZVO je savjetodavno tijelo koje prati i analizira ukupnu problematiku u sferi dosljednog provođenja prosvjetne i kulturne autonomije te štiti ljudska, građanska i manjinska prava srpske etničke zajednice u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, pozitivnim zakonskim propisima te međunarodno priznatim i pravno relevantnim sporazumima kojima se utvrđuje i pravno regulira status i položaj srpske zajednice na ovom prostoru.