U organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Vizure aperta u ponedjeljak, 1. decembra, u Srpskom kulturnom centru (SKC) otvorena je izložba “Ništa/nothing“ na kojoj se radovima jugoslavenske eksperimentalne prakse, uz radove suvremenih autora, predstavlja paradoks umjetničke teme “ničega“: od književne avangarde 1920-ih pa sve do postmodernističkih radova 1990-ih, ali i u suvremenosti kritičkih fokusa.
Naslov izložbe “Ništa u Jugoslaviji“( Nothing: made in Yugoslavia“) upućuje na neuhvatljivi pojam „ničega“ kao istraživačku i kritički intoniranu temu umjetnika razvijanu tijekom različitih razdoblja na geografskom području Jugoslavije, ali i kao suvremenu kritičku temu kulturnog postjugoslavenskog područja. Odnosno, kako u katalogu izložbe taj koncept kratko predstavljaju njezini autori kustosica Davorka Perić i Aleksandar Bošković: “Zajednička kulturna semiosfera koja i dalje postoji među državama nastalima na njezinu području, djeluje kao živi izvor za izložbe poput ove, kao i za njihovu suvremenu recepciju“.
Izložba obuhvaća radove velikog broja autora, od kojih mnoga imaju kanonski status u domaćoj povijesti umjetnosti. Izloženi su, primjerice, radovi Mladena Stilinovića, Slobodana Šijana, Josipa Vanište, Oresta Zagoričnika, Vladana Radanovića, Miroslava Bate Petrovića, Antuna Maračića, Vlade Marteka, Ivana Martinca, Mite Dimitrijevića MID-e, Borisa Cvjetanovića, Gorana Trbuljaka, Dubravke Rakoci, Gorana Đorđevića, Sandra Đukića i drugih.
Kustosica Davorka Perić je na svečanosti otvorenja, zahvalivši mnogim kolekcionarima na posudbi djela za ovu prigodu, naglasila vrijednost izložbe kao “trenutka približavanja srpskih i hrvatskih umjetnika“. “Gorgonaški jezik ove izložbe, kao jezik ironije prema institucijama društva u kojemu su nastajali umjetnički radovi koje ovdje predstavljamo, sličan je jeziku suvremenosti, u pobuni protiv cenzure. Poput britkog, kritičkog jezika s jugoslavenskih novčanica na radovima Mladena Stilinovića, taj jezik i danas, kroz ovu izložbu, u kritičkom tonu odzvanja glasnim ‘ništa’“, rekla je Perić.
Suautor izložbe Aleksandar Bošković je, predstavivši njezin koncept, naglasio da “nije riječ o historijskoj kronologiji nego ontologiji“. Upućujući, između ostalog, na knjigu “Infinitiv“ Sretena Ugričića koja je “inspirirala koncept ove izložbe“, Bošković je konceptualnu poantu izložbe sažeo rekavši da bismo trebali “usvojiti paradigmu odgovornosti protiv identitetskog fašizma, kako bi rekao Čolović“. “Ova izložba nudi za svakoga ponešto, za nekoga možda sve – ali za sve nas je zapravo jedno veliko ništa“, zaključio je Bošković u avangardističkom ključu podjednake ironije i ozbiljnosti kritike suvremenog trenutka.
U sličnom tonu, sukladno umjetničkom konceptu, kratko je na otvorenju govorio i predsjednik SNV-a Boris Milošević. “Kvantni fizičari kažu da ništa nije jednostavno, a u svakodnevnom životu ništa je stanje uma što potiče na introspekciju – ono duboko emocionalno stanje. Filozofi pak tvrde da bez onog ‘ništa’, nema onog ‘nečega’. Ovdje smo se, na izložbi koja govori o ‘ničemu’, okupili zbog umjetničkog razumijevanja“, zaključio je Milošević.
Izložba se može razgledati do 21. decembra, radnim danom od 10-18 i subotom od 10-14 sati.