Ćirilica i jezik Srba u Hrvatskoj
Srpsko narodno vijeće potiče upotrebu ćirilice i razvoj jezika Srba u Hrvatskoj analizom, prijedlozima i praćenjem implementacije jezičnih politika, medijskim kampanjama, znanstvenim i stručnim publikacijama i raspravama, osnaživanjem govornika i sadržajima za zainteresirane građane u manjinskom i dominantnom kontekstu (tribinama, okruglim stolovima), kao i inicijativama u manjinskom i dominantnom obrazovanju.
U sklopu Arhiva Srba u Hrvatskoj jezične se politike istražuju se u kontekstu širih ekonomskih, političkih i drugih društvenih previranja i transformacija, kako bi se sagledalo kako jezik djeluje kao konstitutivna komponenta interetničkih odnosa. Osim procesa standardizacije, Arhiv Srba u Hrvatskoj usredotočuje se na proučavanje jezika u Srba u Hrvatskoj i na odnos tog jezika prema standardnim srpskom i hrvatskom jeziku, te prati tendencije u različitim lokalnim kontekstima, od istočne Slavonije do Like, Banije, Korduna i Dalmacije.
Srpsko narodno vijeće podržava (institucionalno i izvaninstitucionalno) podučavanje srpskog standardnog jezika i ćiriličnog pisma, kao i osvještavanje i razvijanje jezika Srba u Hrvatskoj analitičkim i istraživačkim pogledom na nastavu Srpskoga jezika i književnosti (modeli A i B), Srpskog jezika i kulture (model C) te inovacijama i eksperimentalnim programima, uz podršku ljetnim školama i dodatnim oblicima obrazovanja koje provode Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba i SKD “Prosvjeta”.
U 2019. godini provedena je i medijska kampanja “Da se bolje razumijemo” s ciljem promocije ćirilice i uklanjanja stigme u njezinoj aktivnoj upotrebi u javnome prostoru.
Obrazovanje
U Hrvatskoj je pravo na obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu zajamčeno Ustavom RH, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jezicima i pismima nacionalnih manjina te međunarodnim dokumentima, kao što je Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima koju je Republika Hrvatska ratificirala još 1998. godine.
Obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu suočava se s nizom teškoća koje prodiru u sve aspekte odgojno-obrazovnog sustava; neki su recentniji, a neki ostaju neriješeni još od završetka rata, uvelike uvjetovani društvenim, ekonomskim i političkim kontekstom. Srpsko narodno vijeće sudjeluje u svim segmentima unapređenja i zagovaranja obrazovanja na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu; u analizama pravnih dokumenata, u izradi strateških i zagovaračkih planova, u analizama kurikuluma i udžbenika, u koordinaciji rada srpskih institucija s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Agencijom za odgoj i obrazovanje, kao i u dokumentiranju potreba s terena, uz suradnju s vanjskim istraživačima i stručnjacima, drugim srpskim i manjinskim institucijama te nizom nevladinih udruga (u kontekstu inicijative GOOD).
U istraživačkom i analitičkom dijelu Program obrazovanja usredotočen je na:
a) istraživanje oblika i smjera aktualno koncipiranog obrazovanja na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
b) osmišljavanje i izradu obrazovnih politika, programa i materijala u nastavi, utemeljenih na recentnim znanstvenim i stručnim spoznajama
Uz rad na unapređenju manjinskog i dominantnog obrazovanja, Program obrazovanja usredotočen je i na doprinos eksperimentalnim programima i inovacijama u obrazovanju. Između ostaloga, aktivno je sudjelovao u projektu Interkulturna škola Dunav u Vukovaru, koji je iniciralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, a u tom je projektu pridonio koncipiranju i izradi kurikuluma društveno-humanističkih predmeta s naglaskom na interkulturnu nastavu jezika.
Kontakt Obrazovanja
Nina Čolović
Nina Rašidović
Pravo obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima odnosi se na sve razine obrazovanja; od predškolske do visokoškolske. Državni pedagoški standard prepoznaje tri modela obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u osnovnim i srednjim školama u republici Hrvatskoj:
Model A u kojem se cjelokupna nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, osim nastave Hrvatskoga jezika i književnosti, koja se izvodi u jednakom broju školskih sati u kojem se izvodi i nastava Srpskog jezika i književnosti.
Model B u kojem se nastava društveno-humanističkih predmeta održava na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, dok je nastava prirodno-tehničkih predmeta na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Model C u kojem se nastava održava pretežno na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu s integriranih 2 — 5 sati zasebnoga predmeta pod nazivom Srpski jezik i kultura, koji obuhvaća sadržaje iz povijesti, geografije i jezika i književnosti s medijskom kulturom, te sadržaje iz glazbenog i likovnog odgoja koji se odnose na život i djelovanje Srba u Hrvatskoj.
Uz modele obrazovanja koji se provode u sklopu institucionaliziranog obrazovanja, organiziraju se i posebni oblici nastave na manjinskim jezicima i pismima; dopisno-konzultativna nastava te ljetna i zimska škola, a za romsku manjinu i posebni programi uključivanja u odgojno-obrazovni sustav.
U septembru 2019. usvojen je kurikul za nastavni predmet Srpski jezik i književnost za osnovnu i srednju školu u modelu A, a krajem oktobra 2019. kurikul za nastavni predmet Srpski jezik i kultura u modelu C.
U modelu C nastava se još uvijek provodi velikim dijelom u kombiniranim razredima, i to mahom na ruralnim i ekonomski slabije razvijenim područjima, gdje djeca nemaju zadovoljene osnovne materijalne i tehnološke uvjete za rad.
Model C, kao zasebni školski predmet, trebao bi obuhvatiti društveno-humanističke sadržaje iz povijesti i kulture manjine, preuzete iz šest školskih predmeta (Geografije, Povijesti, Prirode i društva te Glazbenog i Likovnog odgoja), što tek valja kvalitetno usustaviti i povezati. U modelima A i B ti bi sadržaji trebali biti integrirani u nastavu izdvojenih predmeta, no kurikul kojim bi se omogućila i propisala ta integracija te izradili popratni materijali, još nije izrađen.
U modelu A jedan je od problema i registracija manjinskih škola – na području Vukovarsko-srijemske županije traži se prijenos osnivačkih prava škola sa županija na općine ili gradove, kako bi se očuvali programi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
