Srpsko narodno vijeće, Serb national council

Vladan Desnica
znameniti Srbi u Hrvatskoj

Vladan Desnica – književnik

Vladan Desnica rođen je 17. septembra 1905. godine u Zadru. Njegov djed Vladimir Desnica bio je veleposjednik, tridesetih godina 20. stoljeća predsjednik općine u Obrovcu, vrlo poznati dalmatinski političar i poslanik Carevinskog vijeća u Beču. Njegova baka Olga Janković potjecala je iz porodice Stojana Jankovića, u narodu opjevanog serdara. Ona je bila kći grofa Ilije Jankovića, posljednjeg potomka ove slavne loze. Brakom Olge i Vladimira, dvorac Jankovića u Islamu Grčkom prešao je u vlasništvo porodice Desnica. Sin Vladimira Desnice i Vladanov otac, Uroš Desnica, rođen 1874. godine, bio je doktor prava i također vrlo ugledni političar, odnosno borac protiv austrofilske politike u Dalmaciji. Godine 1905. Uroš i Vladimir Desnica potpisuju znamenitu Zadarsku rezoluciju, koja je prokrčila put za stvaranje hrvatsko-srpske koalicije.

Vladan Desnica je u Zadru pohađao osnovnu školu, a gimnaziju je, od kada je Zadar pripojen Italiji, nastavio pohađati u Splitu i Šibeniku, gdje je maturirao u klasičnom odjeljenju. Nakon što je 1930. diplomirao pravo u Zagrebu, radio je nekoliko godina u Splitu u Državnom pravobranilaštvu, gdje je ostao do početka Drugog svjetskog rata. Godine 1941. talijanske okupacijske snage odvele su ga u Zadar za prevoditelja. Iz Zadra se sklonio u Islam Grčki 1943. godine, a odatle je prešao na oslobođeni teritorij 1944. i sa ZAVNOH-om došao u Zagreb 1945. godine.

Bibliografski podaci pokazuju da je Desničnin stvaralački interes bio uistinu širok. Pisao je pjesme, humoreske, kozerije, novele, romane, jednu dramu, jedan scenarij i jedan operetni libreto, zatim prikaze, eseje, polemike, kazališne, književne, filmske, muzičke i likovne kritike, jezične rasprave, a i prevodio je sa tri svjetska jezika. U povijesti književnosti Desnica će ipak ostati zabilježen kao autor literarnih djela u užem smislu.

Najznačajnija Desničina djela su Zimsko ljetovanje, Olupine na suncu, Koncert, Proljeće u Badrovcu, Slijepac na žalu, Tu, odmah pored nas, Proljeća Ivana Galeba, Fratar sa zelenom bradom, Ljestve Jakovljeve i O pojmovima tipičnoga i njihovoj neshodnosti na području estetike. Umro je u Zagrebu 4. ožujka 1967. godine i sahranjen je u obiteljskoj grobnici u Islamu Grčkom kraj Kule Stojana Jankovića, simbola kulturnog razvitka ravnokotarskog kraja. Nakon što je u posljednjem ratu spaljena i gotovo uništena do temelja, Kula sada proživljava neke nove početke. Jedna od nanovo pokrenutih manifestacija su Otvoreni dani Kule Janković, koja se održava s ciljem promocije kulturne baštine sjeverne Dalmacije.

znameniti Srbi u Hrvatskoj
Đuro Kurepa

đuro kurepa

matematičar

Rade Bulat

rade bulat

partizanski general

Josif Runjanin

josif runjanin

skladatelj

Vojin Jelić

vojin jelić

književnik

Paulina Matijević

paulina matijević

dobrotvorka

Vladimir Beara

vladimir beara

nogometaš

Josif Pančić

josif pančić

botaničar

Arsen Dedić

arsen dedić

muzičar

Adam Dupalo

adam dupalo

partizanski borac