Srpsko narodno vijeće, Serb national council

Đuro Kurepa Đuro Kurepa
znameniti Srbi u Hrvatskoj

Đuro Kurepa – matematičar

Đuro Kurepa rođen je 16. augusta 1907. godine u Majskim Poljanama kod Gline. Paralelno je polazio i završio Srednju poljoprivrednu školu i Realnu gimnaziju u Križevcima. Nakon završenog studija matematike i fizike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Kurepa je boravio na Sorbonni, gdje se usavršavao pod vodstvom profesora M. Frecheta i drugih francuskih matematičara. U Parizu je 1935. godine obranio doktorsku disertaciju u kojoj je prvi put sustavno razvio teoriju stabala. Po povratku u Zagreb, do 1965. radio je na Filozofskom fakultetu, nakon čega je prešao na Prirodoslovno-matematički fakultet u Beogradu. Tamo je djelovao kao redovni profesor do umirovljenja 1977. godine, kada postaje profesor emeritus.

Kurepa je bio član JAZU-a, Akademije nauka i umjetnosti BiH i Srpske akademije nauka i umjetnosti. Bio je predsjednik Prosvjetnog savjeta Srbije, Znanstvenog vijeća u Matematičkom institutu u Beogradu, Saveza društva matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, Jugoslavenskog nacionalnog komiteta za matematiku te Balkanske matematičke unije. Jedan je od osnivača Društva matematičara i fizičara Hrvatske i njegov prvi predsjednik. Kao priznanje za svoj cjelokupni rad, Kurepa je 1976. godine dobio i nagradu AVNOJ-a.

Na sveučilištima u Zagrebu i Beogradu, Đuro Kurepa predavao je kolegije iz raznih područja matematike (matematička analiza, algebra, algebarske strukture, diferencijalne jednadžbe, kompleksna analiza, realne funkcije, teorija skupova, topologija). Napisao je oko 50 udžbenika za osnovnu i srednju školu, a samo je Školska knjiga iz Zagreba objavila njegova 23 naslova. Njegovi znanstveno-istraživački rezultati sadržani su u oko 170 znanstvenih radova objavljenih u mnogobrojnim časopisima diljem svijeta.

Đuro Kurepa najveće je rezultate u matematici postigao u istraživanju parcijalno uređenih skupova, Suslinovog problema, kardinalnih brojeva, hipotezi kontinuuma, aksiomu izbora, principa indukcije itd. Od svih njegovih istraživanja najdublji su trag ostavila ona koji se bave teorijom stabala i čuveni Suslinov problem iz 1920. godine. Preminuo je 2. novembra 1993. godine.

znameniti Srbi u Hrvatskoj