Proglašenjem Republike Hrvatske samostalnom državom te stupanjem na snagu Zakona o kretanju i boravku stranaca, dio nekadašnjih stanovnika Hrvatske, među kojima znatan broj Srba, nije mogao ostvariti pravo na novo hrvatsko državljanstvo i dobiti domovnicu. Riječ je o onim osobama koje nisu imale prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i koje su imale jugoslavensko državljanstvo. Takve su osobe stekle pravo na status stranca sa stalnim boravkom u Hrvatskoj.

U tu kategoriju građana ulaze i osobe koje su rođene u Hrvatskoj i koje su cijeli život živjele u njoj, ali im je jedan od roditelja osoba koja je porijeklom iz druge jugoslavenske republike i koja nije imala hrvatsko republičko državljanstvo. Iz navedenih razloga, znatan broj Srba koji su prije rata rođeni i živjeli u Hrvatskoj, po povratku u zemlju nisu mogli ostvariti svoja statusna prava.

Izmjenama Zakona o strancima, koji je stupio na snagu s prvim danom 2012. godine, povratnicima bez državljanstva, koji se u Hrvatsku vraćaju na temelju Programa povratka i zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i raseljenih osoba i Programa stambenog zbrinjavanja i obnove, omogućeno je ostvarivanje prava na boravak u Hrvatskoj. Zahvaljujući izmjenama tog zakona, svi korisnici programa koji su na dan 8. oktobra 1991. imali prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, više ne moraju prolaziti dugotrajnu proceduru stjecanja statusa, već mogu odmah nakon ostvarenog povratka i/ili dolaska u Hrvatsku podnijeti zahtjev za stalnim boravkom. Nakon dobivenog stalnog boravka, svi oni koji imaju namjeru ostati u Hrvatskoj mogu brže i lakše ostvariti pravo na hrvatsko državljanstvo, no pod uvjetom da se odreknu svog primarnog državljanstva (najčešće je riječ o državljanstvu BiH).

U Republici Hrvatskoj je 29. decembra 2012. stupio na snagu novi Zakon o prebivalištu. Njime su propisani uvjeti ostvarivanja prava na prebivalište te, između ostalog, obaveza građana da u slučaju dužeg boravka u inozemstvu reguliraju svoj prebivališni status u Hrvatskoj. Građani koji nisu postupili po ovoj zakonskoj obavezi izbrisani su iz evidencije prebivališta MUP-a. Iz evidencije su automatizmom izbrisani oni koji nisu nikada zatražili izdavanje osobne iskaznice u Hrvatskoj, a imali su prebivalište u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj prije rata, zatim oni kojima je istekla osobna iskaznica, kao i oni s prijavljenim prebivalištima na nepostojećim adresama (kućnim brojem 0 ili bb). Iz MUP-ove evidencije do februara 2015. odjavljeno je gotovo 260.000 osoba, od čega su 37.234 osobe srpske nacionalnosti.

Iako je krajem 2013. rok za reguliranje prebivališta produžen do 29. decembra 2014., to nije spriječilo policijske službenike da na povratničkim područjima odjavljuju prebivališta i prije isteka roka. Tako je, na primjer, na području koje pokriva Policijska postaja Gračac tokom 2013. i 2014. zabilježena masovna odjava prebivališta (prema službenim podacima MUP-a, PP Gračac je u tom periodu odjavila više od 1200 prebivališta, od čega više od 230 po službenoj dužnosti, odnosno samoinicijativno). Pojedini građani su tek po dolasku u policijsku postaju radi reguliranja statusa saznali da su odjavljeni iz evidencije, a pri tome su im izricane i novčane kazne koje u pojedinim slučajevima sežu i do 1500 kuna. Samovolja policijskih službenika naposljetku je dodatno pospješila depopulaciju tog povratničkog predjela Hrvatske.

Budući se radi o trajnoj zakonskoj obavezi, svi hrvatski državljani s prijavom prebivališta u RH koji borave u inozemstvu zbog rada, školovanja, dugotrajnog liječenja itd., i dalje su dužni obavijestiti MUP o svom statusu. Rok za reguliranje ove obaveze je godina dana od dana odlaska iz Hrvatske. Ova prijava se može obaviti u policijskoj upravi ili postaji na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u kojoj privremeno boravi. Zakonom je predviđeno da MUP protiv svih onih koji tako ne postupe, a za koje se terenskim provjerama utvrdi da ne žive na prijavljenim adresama najmanje tri mjeseca godišnje, pokrene upravni postupak odjave prebivališta. Iz procedure su izuzeti građani koji su u programu obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena, vraćena ili nisu na drugi način stambeno zbrinuti u Hrvatskoj.

Također, svi hrvatski državljani koji su izbrisani iz evidencije prebivališta, a odluče se na povratak u Hrvatsku, mogu ponovo, sukladno zakonskim uvjetima, prijaviti prebivalište te dobiti novu osobnu iskaznicu.

Odjel pravne pomoći SNV-a svakodnevno surađuje s osobama koje se nalaze u postupku rješavanja statusnih prava u Hrvatskoj. Osim pravnim savjetima, znatnom broju korisnika pomažemo i pružanjem financijske pomoći, odnosno plaćanjem boravišnih pristojbi.

Zakon o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 130/11)

Zakon o prebivalištu (NN 144/12, 158/13)

Zakon o strancima (NN 130/11, 74/13)