Budući da velik broj istraživanja pokazuje da su određene socijalne vještine, poput izjašnjavanja i komunikacije, na vrlo niskoj razini kada je u pitanju srpska zajednica u Hrvatskoj, memorijalnim se intervencijama povećanjem razine svijesti, razumijevanja i empatije želi promijeniti takvo stanje. Stoga, najčešće povodom prigodnih godišnjica, kroz posve otvorenu intervenciju u javni prostor proaktivno djelujemo, susrećemo se s javnim mnijenjem i educiramo o određenim temama.

SNV je organizirao ili podržao političkim, organizacijskim i financijskim resursima nekoliko takvih uspješnih projekata. Prvi od njih realiziran je u aprilu 2012. na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Riječ je o projektu Paviljon posvećenom proboju posljednjih jasenovačkih zatočenika, autorskog tima Šimpraga, Kabalin, Mihaljević. U javni prostor je na tjedan dana postavljena crna kocka kao autentična ilustracija spaljene logorske barake, a osim izražavanja pijeteta, instalacija je imala i edukativnu svrhu zahvaljujući kojoj su građani i građanke mogli dobiti informacije o najvećem koncentracijskom logoru u NDH.

Na komemorativnom skupu u Varivodama i Gošiću, koji se organizira u znak sjećanja na ubijene nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, 2013. godine okupljene su isključivo obitelji žrtava i aktivisti koji se godinama zalažu za dostojanstven i jednak tretman srpskih civilnih žrtava rata. Zaslužni, poput Tončija Majića, Vesne Teršelič, Zorana Pusića i Marice Šeatović, oko centralnog spomen-obilježja u Varivodama zasadili su devet čempresa u znak sjećanja na devet ubijenih u tom selu. Nakon što su pored novoizgrađenog spomen-obilježja ubijenima u susjednom Gošiću pročitana svjedočanstva njihovih sumještana, crvenim ružama i upaljenim svijećama okupljeni su odali pijetet stanovnicima ovog sela koji su ili ubijeni ili su zauvijek ostali bez svog doma i rodnog zavičaja.

Početkom 2014. pokrenuli smo kampanju za uvrštavanje informacija o svjetski uglednom znanstveniku Milutinu Milankoviću u školske udžbenike u Republici Hrvatskoj. Kampanja je osmišljena i provodi se u suradnji sa Sašom Šimpragom i Znanstvenim i kulturnim centrom Milutin Milanković iz Dalja. Kampanja je započela otvaranjem izložbe o Milankoviću u auli Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Izložba je nakon toga gostovala u nekoliko desetaka zagrebačkih gimnazija i knjižnica, a potom i u školskim centrima u istočnoj Slavoniji. Jedan od ciljeva kampanje je da se za rad centra u Dalju osigura neophodan teleskop te da se urbani pejzaž Milankovićeva rodnog grada redefinira na tragu njegove osnovne istraživačke teme – svemira.

U periodu obilježavanja Dana sjećanja na holokaust, umjetnik Zlatko Kopljar je u januaru 2014. na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma postavio K19 – pet stupova načinjenih od cigli iz Jasenovca. Tokom tri tjedna slučajni prolaznici susretali su se s dijelom jasenovačke logoraške ekonomije i imali mogućnost dodatno se informirati o značenju K19. Trg žrtava fašizma je time povratio značenje koje mu je tokom 1990-ih bilo oduzeto, čime je odana počast i svima onima koji su se i izborili za povratak imena trga.

Sedamdesetu godišnjicu ZAVNOH-a, odnosno trećeg zasjedanja u Topuskom 1944. godine, SNV je zajedno s partnerima obilježio jednodnevnom konceptualnom izložbom na nekadašnjem Trgu Republike, a današnjem Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Autorski tim Šimpraga, Milički, Mihaljević je osnovne, najvažnije i posve zaboravljene činjenice o ZAVNOH-u prezentirao kroz asocijativnu instalaciju stolova na kojima su prolaznici mogli pročitati informacije o ključnim zaključcima Deklaracije o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske kojom su 1944. izjednačena prava hrvatskog i srpskog naroda, ali i muškaraca i žena. Izložba je ukazala na odnos prema antifašizmu koji, unatoč tome što je uvršten među ustavne vrijednosti, danas nema zasluženi tretman u hrvatskom društvu.

Podržali smo i realizaciju projekta kazališnog redatelja Olivera Frljića. Redatelj je kroz predstavu Aleksandra Zec publiku izložio traumi srpske obitelji iz Zagreba, čiji članovi su ubijeni krajem 1991. Osim što je kazalište pretvorio u mjesto kolektivnog sjećanja, Frljić je povodom predstave zajedno sa svojim timom ukazao na nepravdu nanesenu toj obitelji, ali i svoj djeci stradaloj u ratnim zbivanjima diljem svijeta.

Naposljetku, jedan od svakako skromnijih, ali izuzetno važnih projekata su Pukqtine autorice Tonke Maleković. Projekt je izveden u Sisku s ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice u razumijevanju i učenju o ustaškom logoru za djecu i naslijeđu ovog perioda. Riječ je o umjetničkoj intervenciji koja kroz QR kodove na nekadašnjim logorskim lokalitetima donosi priče preživjelih.

U suradnji sa Francuskim institutom u Zagrebu je početkom 2015. godine postavljena izložba Ilegalne iluminacije fotografa Jovice Drobnjaka. Izložba tematizira spomenik Vojina Bakića na Petrovoj gori kroz jedan drugačiji i inovativni pristup. Oštećenja i devastacija spomenika su u drugom planu, a genijalnost kipara i neimara u prvom. Dugogodišnji fotograf SNV-a i lista Novosti je pažljivim i kontinuiranim fotografiranjem unutrašnjosti spomenika zabilježio igru svjetla koje uslijed oštećenja nahrupljuje i osvjetljava inače gotovo nevidljive detalje.

Tradicionalnom obilježavanju Dana ustanka u Srbu 2015. godine prethodila je premijera dokumentarnog filma Aristofan u Dnopolju ili da ja budem ja autorice Nataše Milojević, kojem je SNV koproducent. Kroz prikaz životnih priča Ličanki autorica je otvorila mogućnost da žene govore o svom zavičaju i strategijama življenja, kao i ljepote življenja u njemu danas. Njihova nacionalna pripadnost i stranačka ili neka druga opredjeljenja u filmu su tek sekundarnog, faktografskog značaja. U filmu je do izražaja došao duh, volja i jedna posve neočekivana vedra perspektiva spram i danas vidno traumatiziranih ličkih sredina.

Na dvadesetu godišnjicu operacije Oluja Srpsko narodno vijeće zajedno s partnerima imalo je niz aktivnosti kojima se pokušavala skrenuti pažnja javnosti na likvidacije i progon civila, uništavanje imovine, uništavanje spomeničke baštine te prisvajanje imovine prognanih. Tribinom Drugi rat na samu godišnjicu 5. 8. u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci ukazano je na potrebu nedogmatskog promišljanja o događanjima iz devedesetih, i to posebno iz ženskog kuta gledanja. Pet žena različitih nacionalnosti, životne dobi i iskustva govorilo je o tome kako su se ratna zbivanja obrušavala na njihove živote i živote njihovih porodica, i kakve posljedice do danas proživljavaju u pokušaju da ne budu žrtve već aktivne članice društva. Na žalost, tribina se odvijala pod pritiskom velikog broja prosvjednika koji su usprkos velikim snagama policije uznemiravali posjetitelje i fizički se obračunali sa predstavnicima medija.

Na tradicionalnom božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća 2016. godine umjetnik Siniša Labrović postavio je svoj rad Razbijanje latinice sa ciljem osvješćivanja višegodišnje antićirilične kampanje, govora mržnje i nasilja koje iz toga ishode u hrvatskom društvu. Labrović je ukazao i na kontinuirano oglušivanje države i njenih institucija, te ignoriranje atmosfere linča. Razbio je trinaest tabli, izrađenih prema standardima tabli na javnim ustanovama, na kojima su stajali citati iz djela naših uglednih književnika poput Grigora Viteza, Vladana Desnice, Dragana Velikića, Sime Matavulja, Ive Andrića, Sime Mraovića i drugih.