Srpsko narodno vijeće poziva na promociju knjige "Proizvodnja Drugoga: Srbi u hrvatskim dnevnim novinama" autorica Nine Čolović i Tamare Opačić, koja će se održati u petak, 7. jula, s početkom u 19 sati, u biblioteci "Prosvjete" (Preradovićeva 18, Zagreb). Osim autorica, na promociji će govoriti profesorica Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti i novinar Boris Pavelić, a razgovor će moderirati Aneta Lalić iz SNV-a.

"Proizvodnja Drugoga: Srbi u hrvatskim dnevnim novinama" knjiga je koja je nastala temeljem kvalitativne i kvantitativne analize novinarskih radova objavljenih u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji i Glasu Slavonije tokom 2015 godine. Za referentne točke analize odabrani su događaji važni za Srbe u Hrvatskoj: 20. godišnjica Oluje, dokidanje prava na korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru, pokušaji afirmacije Nezavisne Države Hrvatske (kroz osporavanje manifestacija u Jadovnu i Srbu) te dva izborna procesa – za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina na lokalnoj i regionalnoj razini te za zastupnike u Hrvatskom saboru.

Iako se istraživanje iz objektivnih razloga ograničilo na jedan dio tiskanih medija, ono ukazuje na trendove u izvještavanju o nacionalnim manjinama od kojih značajno ne odstupa ni najveći dio radija, televizija i internetskih portala. Svi oni kroz svoje izvještavanje imaju sposobnost osigurati jačanje veza između različitih društvenih grupa, ali istodobno i hraniti antagonizme među njima. Ipak, dužnost solidariziranja s onima koji su izloženi diskriminaciji nerijetko ostaje iznevjerena, što nije bila iznimka ni u većini tekstova obuhvaćenih ovim istraživanjem. Kako bi pokušale utjecati na poboljšanje takve prakse, autorice na kraju knjige donose preporuke za novinare i urednike, osmišljene kao polazište za razgovor o potrebnim promjenama.

Iz predgovora Viktora Ivančića:

Opori okus koji ovo istraživanje ostavlja leži u spoznaji da nemamo posla tek sa sporadičnom propagandnom vatrom, već s misijom koju punim plućima obavlja praktički cjelokupna medijska industrija – industrija koja je, ponovimo, uspjela nacionalizam osloboditi njegovih "vjeroispovjesnih" limita i ugraditi ga u profesionalne novinarske standarde – na što upućuje i činjenica da obrađeni dnevni listovi čine dobar dio hrvatskoga medijskog mainstreama. Radi toga se može postaviti pitanje što uopće činiti u polju te državotvorne uniformnosti, tog nasilno fabriciranog zanosa, te sveopće dosade, tog kariranog ubijanja u pojam, naime – ima li novinarstva izvan nacional-žurnalizma?

Ovaj potpisnik, iako neizliječeni skeptik, ne samo što čvrsto vjeruje u to da će punktovi otpora opstati, nego je ubijeđen da će – po logici nužne reakcije na dugoročno mentalno silovanje – uz poticaj nečega tako staromodnog kao što su zdravi razum i potreba za slobodom njihov utjecaj sve više jačati. Analiza Nine Čolović i Tamare Opačić toj borbi daje neprocjenjivi doprinos.