Srpsko narodno vijeće, Koordinacija židovskih općina RH, Eparhija gornjo-karlovačka i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH pozivaju na Dan sjećanja na Jadovno 1941., koji će se obilježiti u subotu, 24. juna, kraj centralnog spomenika u Jadovnu, s početkom u 12 sati.

Progon, pljačka, neposredni teror, političko nasilje, deportacije i organizirana ubijanja Srba, Židova, Roma i komunista počeli su neposredno po osnivanju Nezavisne Države Hrvatske.

Sistem logora Gospić-Jadovno-Pag otvoren je aprila 1941. pretvaranjem kaznionice Okružnog suda u Gospiću, Gerichta, u sabirno-tranzitni logor i mučilište. Zauzimao je teritorij od Gospića do Karlobaga, kao i dio Paga oko Metajne. U logorski sustav Gospić-Jadovno-Pag deportirano je na desetke hiljada ljudi, uglavnom s prostora NDH. Radi ubrzavanja likvidacija, početkom juna osnovan je i pomoćni zbirni logor Ovčara, a početkom jula logor Stupačinovo. S ovih lokacija, kao i sa sabirališta na željezničkoj stanici Gospić, žrtve su u kolonama upućivane na mučan put u pravcu Velebita. Oni koji su put preživjeli dopremljeni su u logor Jadovno.

Povorke nesretnih ljudi upućivane su i preko Velebita do Karlobaga, pa bracerama na otok Pag gdje su 24. juna osnovani logori Slana i Metajna. Zatvorenici su zlostavljani u uvali Slana, mučeni i bacani u more. Židovke i Srpkinje silovane su i ubijane u logoru u Metajni.

U neobilježene velebitske jame i u dubine Jadranskog mora pobacani su pobijeni - deseci hiljada žena, djece, muškaraca. Ukupan broj ubijenih nikada nećemo doznati. Nedovršeno istraživanje Đure Zatezala navodi 10.000 imena i prezimena. Bili su seljaci, omladinci, studenti, sportaši, izbjeglice, sveštenici, zanatlije, trgovci, ljekari… Gotovo se nitko od njih nije vratio.

Žrtve su ostale nesahranjene, a istina o njihovom stradavanju gotovo zaboravljena. Sustav logora Gospić-Jadovno-Pag je zatvoren između 15. i 20. avgusta 1941. godine. Posljednji preživjeli zatočenici logora na Pagu prvi su zatočenici i graditelji koncentracionog logora u Jasenovcu.