Nakon kozarske ofenzive u Sisku je u augustu 1942. osnovan sabirni logor unutar kojeg je osnovano Prihvatilište za djecu izbjeglica, odnosno dječji logor. U objekte logora u Staklani, Pecari, Solani Reis i samostanu sestara Svetog Vinka, smještena su djeca koja su oduzeta majkama u Mlaki, Jablancu, Staroj Gradiški i Jasenovcu. Bez hrane, odjeće, izložena nehigijenskim uvjetima i bolestima djeca su svakodnevno umirala. Procjenjuje se da je kroz logor do njegovog zatvaranja 8. januara 1943. godine prošlo od 5000 do 7000 djece. Prema procjenama, u logoru je umoreno i ubijeno oko 2000 djece. Tradicija komemoriranja je obnovljena 2012., a nakon dugogodišnjeg zapuštanja, 2013. godine su obnovljene i spomen-ploče na Dječjem groblju.